1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Gdje se nalazi Bo(a)sna?

Ljubav, laž i druge prepreke. O tome, kako piše njemačka štampa, stalno govori najveći bosansko-američki pisac Aleksandar Hemon. No, čudi li nekoga što se Hemon, koji potiče iz BiH, bavi temama kao što su laž i istina?

default

Aleksandar Hemon

Njemačka štampa piše opširno o kritikama koje je predsjednik Evropske Komisije Baroso iznio na račun njemačkih političara, koji građanima nisu objasnili kako su velike ekonomske prednosti, koje Njemačka ima od eura. Druga velika tema je skandal sa naftnom mrljom i prijetnje američke vlade British Petroleumu. Od regionalnih tema "Frankfurter Allgemeine Zeitung" piše o hrvatskim nacionalistima, koji su optužili vladajuću HDZ i opozicione socijaldemokrate za izdaju nacionalnih interesa, zbog novog izbornog zakona, a "Die Welt" donosi članak o bosansko-američkom piscu Aleksandru Hemonu pod nazivom "Gdje se nalazi Basnien?", što je ujedno vrlo zanimljiva asocijacija na Bosnu i basnu.

Laž i istina

Lazarus Project

Fotografija iz Hemonove prethodne knjige "Lazarus"

List "Die Welt" donosi: "Ljubav, laž i druge prepreke. O tome piše najveći bosansko-američki pisac Aleksandar Hemon. Ali, čudi li nekoga što se Hemon bavi temama kao što su laž i istina? Političkoj mistifikaciji Balkana i ratovima u svojoj domovini Bosni i Hercegovini on je igrom slučaja umakao 1992. Najkasnije nakon što je napisao roman Lazarus, Hemon se može svrstati u red sa najvećim američkim piscima kojima engleski nije maternji jezik poput Vladimira Nabokova ili Josepha Konrada. Kada se idiomi Hemonove domovine Bosne izraze preciznošću njegovog engleskog jezika nastaje zahvalni vid globalizacije kojim Sarajevo postaje grad koji se nalazi u blizini Čikaga. U Hemonovim pričama pod nazivom "Ljubav i prepreke" govori se o zavaravanju i samozavaravanju.

Rasplamsavanje rata na Balkanu osjetno je u svim njegovim pripovjetkama. Hemonova potresenost ratom prenesena je iz sarajevskih u kvartove Čikaga, gdje žive bosanski emigranti.

Aleksandar Hemon

Aleksandar Hemon danas živi u Čikagu

U priči "Szmurasova soba" Szmura ukazuje na mladog migranta Bogdana, koji s njim dijeli sobu, dolazi iz "Basnien" i stoga dobro poznaje nasilje, rat i užasno klanje. Balkansko ubijanje povlači za sobom bujicu sjećanja. Prije rata, u mirnim vremenima postojao je otac koji je uzgajao pčele i volio istinu. Kada bi bio sa djecom u kinu, najradije bi im zatvarao oči, jer se na platnu tako puno lagalo. Otac bi najradije sam snimio film. Film koji ne laže. Scenario ne bi bio duži od jedne stranice. Od "Rođen sam!" preko "Žena me ljubi!"; "Ja ljubim nju!" pa sve do odlomka "Radim!" a onda naprasno dolazi "Kraj!".

Svaki od Hemonovih tekstova moćnog jezičkog izraza odgovara sopstvenom estetskom modelu. Oni su tragični ili komični. Hemon se pita šta to znači doživljavati balkansku krizu iz sigurne luke američkog egzila. Na jednom novootkrivenom jeziku on piše o gubitku povjerenja. Na tom jeziku on zna da piše, kao niko drugi", zaključuje se u tekstu, objavljenom u listu "Die Welt".

Izdaja nacionalnih interesa

EVP Kongress in Bonn

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor

Hrvatski nacionalisti su optužili vladajuću HDZ i opozicione socijaldemokrate za izdaju nacionalnih interesa, zbog novog izbornog zakona. O tome "Frankfurter Allgemeine Zeitung" piše: "Hrvatska premijerka Jadranka Kosor je sa šefom socijaldemokrata Milanovićem tokom vikenda usaglasila sporazum, kojim se Hrvatima u inostranstvu ograničava pravo glasanja. Na parlamentarnim izborima 2007. i predsjedničkim izborima u januaru ove godine u BiH, gdje živi najveći broj Hrvata, otvorene su 124 izborne jedinice, u kojima je 100.000 građana sa pravom glasa izašlo na izbore. Svaki put je postojala sumnja da glasanje u izbornim jedinicama u BiH nije bilo fer i korektno kao u Hrvatskoj.

Po novom sporazumu bosanski Hrvati će od sada moći glasati samo u hrvatskim predstavništvima, dakle u ambasadi Hrvatske u Sarajevu i konzulatima u Banjaluci, Mostaru i Tuzli. Istovremeno se i broj mandata u izbornom okrugu 11, koji obuhvata Hrvate u inostranstvu, smanjuje sa pet na tri. Ipak, za dobijanje mandata od glasačkog tijela u dijaspori i dalje je potreban bitno manji broj glasova, nego prilikom glasanja u drugim izbornim jedinicama."

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić