Gavrilo Princip razjedinjuje BiH

Neue Zuercher Zeitung u tekstu pod naslovom "Gavrilo Princip razjedinjuje BiH" piše o manifestaciji obilježavanja 100 godina od početka Prvog svjetskog rata koja će biti održana u Sarajevu.

„Učešće su trebali uzeti francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel. No ipak neće sve biti na tako visokom nivou. Austrijski predsjednik Heinz Fischer će biti prisutan jer je njegova zemlja pokrovitelj koncerta Bečke filharmonije koji će biti održan u ponovo obnovljenoj Vijećnici u Sarajevu. Osim toga samo su rijetki državnici i iz regiona najavili dolazak. Vodeći političari iz susjedne Srbije kao i oni iz Republike Srpske će u potpunosti izostati.

Srbi isti dan organiziraju kontra-manifestaciju u 'Andrićgradu' koji je redatelj Emir Kusturica izgradio u blizini Višegrada. Ovdje svjetski političari žele svijetu pokazati šta oni misle o tumačenju istorije u Zapadnoj Europi. Nebojša Radmanović, srpski član Predsjedništva BiH, prigovara: 'Srbi trebaju snositi krivicu za sve ratove u ovom dijelu svijeta pri čemu su opisani kao kriminalci i teroristi',“ piše NZZ. List napominje da u BiH i dalje vlada različito tumačenje lika i djela Gavrila Principa:

„Povlačenja oko interpretacije Principovog atentata 1914. godine podgrijava političke razlike u BiH i podstiče želju u srpskom dijelu zemlje za otcjepljenjem. Nakon za septembar planiranog referenduma za nezavisnost Škotske na potezu je Republika Srpska, govori njen predsjednik Milorad Dodik sedmicama", piše NZZ.

Godina dana od prijema Hrvatske EU

Austrijski „Wirtschafts Blatt“ piše o godišnjici prijema Hrvatske u EU. Ovaj list donosi analizu poduzetnika Saše Cvetojevića. „Poduzetnici su očekivali više od prijema Hrvatske u EU,“ ocjenjuje on za Wirtschafts Blatt. „U prvoj godini se Hrvatska nije pronašla onako kako smo to željeli mi poduzetnici“, kaže Cvetojević kojeg bi neki mediji rado vidjeli u ulozi jednog od ministara. On smatra da su razlozi za to u nedostatku pripreme nadležnih institucija i ministarstava, ali i da su sama preduzeća prespavala razvoj događaja. Lista propusta je duga, kao u anegdoti: počelo je sa kilometrima dugim kolonama kamiona na novim vanjskim granicama EU, preko propusta kada je riječ o registraciji oznaka izvornosti, provociranja sukoba sa susjednom Slovenijom i Italijom, do fondova EU koji nisu dovoljno korišteni. „Ljudi su očekivali da će teći med i mlijeko. Naravno nije tako. Porcedure su veoma komplicirane i planiranje je definitivno došlo prekasno. Neki fondovi nama poduzetnicima ne stoje na raspolaganju jer vlada nije uradila svoj posao“, kritizira Cvetojević u razgovoru za Wirtschafts Blatt.“