Gauckovo (ne)potrebno dolijevanje ulja na vatru

Sueddeutsche Zeitung piše:„Gauck razmišlja drugačije od običnih političara. On ne postavlja pitanje samo o tome kako njegovi postupci mogu djelovati, on postavlja pitanje i svojoj savjesti: Želim li sudjelovati u predstavi koja daje podršku nedemokratskom režimu i omogućava mu sjaj? Gauckova savjest je očito naredila sljedeći odgovor: Ne. To je sloboda disidenenata. Biti vjeran samo vlastitoj savjesti, čak i onda kada se čini da se ništa ne može promijeniti. Ovo razmišljanje je već oslabilo više od jedne države“, smatra Sueddeutsche Zeitung.

„Gauckovo otkazivanje je nedovoljno diplomatsko“, konstatira Suedkurier. „Ali ono je ispravno i predstavlja jedinu šansu koju nudi ova visoka, ali istodobno tek ceremonijalna funkcija. S ove pozicije se mogu poslati simbolične poruke vrijedne velike pažnje. Samodopadljivost Vladimira Putina je skoro nepodnošljiva. Novi car zanemaruje ljudska prava i donosi zakone koji su neprijateljski prema homoseksualcima. Gaucku služi na čast to što izbjegava igre ovog carevića.“

Freie Presse iz Chemnitza dopunjuje: „Gauck, kao borac za ljudska prava iz bivšeg DDR-a, koji je u kulturološkom smislu malo povezan upravo sa bivšim agentom KGB-a Putinom, posebno kritično gleda na povrede ljudskih prava i represalije kojima je izložena ruska opozicija, mediji i homoseksualci. Gauckov bojkot stoga i bez zvaničnog obrazloženja ima jasnu poruku. No ona bi mogla biti protumačena i kao moralna arogancija za koju se zapadne zemlje ionako optužuju. Više sluha, težine i djelovanja bi sigurno imale Gauckove kritične riječi izgovorene prilikom posjete njemačkom timu (u Sočiju - op. red.).“

„Gauck je njemački predsjednik – stoga jedan takav postupak nije više privatna, već državna stvar. I svojoj zemlji je predsjednik na ovaj način učinio sumnjivu uslugu. Gauck doduše ostaje sebi vjeran kao neumorni borac za slobodu i ljudska prava koji, prema njegovom viđenju, u Rusiji nisu dovoljno zastupljeni. Samo on na taj način ne nastupa nabusito prema Kremlju sam, već s njim i čitav narod. Bojkotiranje sportskih događaja je u prošlosti samo produbljivalo razdore i nikada ih nije prevazišlo. Upravo u trenutku kada su rusko-njemački odnosi opterećeni zbog ukrajinskog konflikta, kratkovido je bez nužde dolijevati ulje na vatru,“ komentira Volksstimme.

Prvo brakovi, a sada i jezik

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o dva referenduma u Hrvatskoj od kojih je jedan održan, a za drugi se trenutno prikupljaju potpisi. U prvom slučaju riječ je o referendumu o bračnoj zajednici tokom kojeg su građani glasali za to da je brak isključivo zajednica muškarca i žene. Trenutno se prikupljaju potpisi za održavanje referenduma o ćirilici u Vukovaru, tj. o sprečavanju njenog korištenja.

„Ipak je malo vjerojatno da će referendum biti održan jer obaveze, koje Hrvatska ima prema EU, se moraju ispuniti", piše FAZ i upozorava: „Za razliku od referenduma o braku održavanje referenduma o ograničavanju upotrebe jezika manjina Hrvatskoj bi stvorilo ozbiljne probleme u EU. Ovaj referendum ne bi opteretio samo odnose sa Srbijom, već bi naljutio i druge susjedne zemlje prije svih Italiju. Veze između Hrvatske i Italije u Istri važe za pozitivan primjer. Često lokalni političari i službenici iz istočne Slavonije putuju u Istru kako bi tamo naučili da je moguće i drugačije, od onoga na što su naviknuti. Dvojezične ploče, koje su samo ponegdje umrljane, su u Istri pravilo,“ piše FAZ.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić