Gastarbajteri neće da primaju djecu na školovanje

Iako su ljudi sa Balkana najbolje integrisani u njemačko društvo, njihovoj djeci nije lako na njemačkom tržištu rada. Često su nezaposleni, imaju manje šanse pri dodjeli mjesta za stručno školovanje i rjeđe sudjeluju u programima usavršavanja. Mijo Marić je rođen u Berlinu, a od svojih roditelja već godinama, kaže, sluša istu priču:

“Uči, uči, uči, nemoj da moraš raditi takav posao kao što mi radimo, nemoj da moraš svoja leđa opterećivati!”

“Moram ga plaćati i kada ne radi!”

Pola miliona mladih maturanata, svake godine upisuju trogodišnje stručne škole i traže preduzeća u kojima bi pored školskog teorijskog dijela mogli da izučavaju praksu. Šansu im većinom nude njemački preduzetnici. Stranci koji posjeduju preduzeća u Njemačkoj nerado se odazivaju ovakvim pozivima. Uz veliku papirologiju, problem im predstavljaju i visoki troškovi koje moraju da izdvajaju za jednog učenika. Jerko Čutura iz Saveza hrvatskih hotelijera i gastronoma iz Kelna kaže:

“Nama je skupo u malim poduzećima učenika izučavati koji je 37 tjedana obavezan biti u preduzeću, 12 tjedana u školi i 4 tjedna na godišnjem odmoru. Znači, on onaj drugi dio izučava, to je teoretski, s kojim ja kao poduzetnik nemam nikakve veze, ali mu moram platu isplaćivati i socijalno osiguranje, i sve ostalo.”

“Pa, nije sve u novcu!”

Troškove ne treba stavljati u prvi plan, poručuje Mario Šušak iz Hrvatskog privrednog saveza. On preko diplomatskih i privrednih predstavništava Srbije i Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, uspostavlja kontakte sa domaćim preduzetnicima i pokušava ih ubijediti da se obuka mladih, dugoročno, ipak isplati.

“Ako mu pružim dobro školstvo, ako investiramo u prvoj godini dosta snage, energije, pa i novaca u njega, onda će on to nama moći vratiti najkasnije nakon jedne i po godine. Naša osobina je valjda da odmah želimo dobiti nešto veliko kada uložimo naš novac,” kaže Šušak.

U animaciju stranih privrednika da mladim školarcima otvaraju vrata svojih preduzeća uključena je i njemačka privredna komora. Njen saradnik, Tilo Pal (Thilo Pahl) poručuje:

“Najvažnija poruka za preduzetnika sa migracijskom pozadinom je ta da se stručno obrazovanje isplati. Time obogaćujete svoja preduzeća, a istovremeno preuzimate dio društvene odgovornosti. Mladi dobijaju šansu da se obrazuju, a vaše preduzeće dobija nakon tri godine novo stručno lice.”

Da ova akcija već daje prve plodove, pokazuje i primjer njemačke pokrajine Hessen. Samo je u prošloj godini popunjeno 3.000 mjesta za stručno obrazovanje, i to upravo u preduzećima koji su u vlasništvu stranaca.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednik: Zorica Ilić