1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Gastarbajteri i iseljenici značajni faktori privrednog rasta u domovini

Oko 200 miliona ljudi iz cijelog svijeta živi i radi u inostranstvu. Protekle godine oni su svojoj rodbini u domovini poslali 232 milijarde dolara, kaže se u godišnjem izvještaju Svjetske banke pod nazivom «Global Economic Prospects». Tako su gastarbajteri, slanjem novca rodbini, postali značajni faktori privrednog rasta u zemljama, iz kojih potiču. Prilog Julie Elvers.

Sjedište Svjetske banke u Washingtonu

Sjedište Svjetske banke u Washingtonu

Svjetska banka, u svom programu borbe protiv siromaštva, poseban značaj daje transferima novca, koje iseljenici ili gastarbajteri šalju u svoju domovinu. Uglavnom je riječ o nerazvijenim ili zemljama u razvoju. Prema procjenama Svjetske banke protekle godine je 70% od ukupne uplaćene sume od 232 milijarde stiglo u nerazvijene zemlje. To je cifra od 167 milijardi dolara. Tako su ove zemlje, novcem od migranata, dobile duplo više para nego što iznosi suma, koju dobijaju iz inostranstva za pomoc zemljama u razvoju. U većini nerazvijenih zemalja novac od gastarbajtera ili iseljenika predstavlja najveći izvor kapitala iz inostranstva. U nekima ta suma dostiže trećinu bruto-društvenog proizvoda, kao što je to slučaj sa Moldavijom, Lesotom ili Bosnom i Hercegovinom. No, najveće sume novca prilivaju se u Indiju, Kinu i Meksiko, kaže Jan Hillered, šef banke Western Union, za srednju Evropu, i kada je u pitanju Njemačka, pojašnjava:

«Kada je u pitanju Njemačka, novac gastarbajtera se iz nje transferira u zemlje bivše Jugoslavije i bivšeg Sovjetskog saveza, ali i u Tursku. Primjetan je i sve veći broj iseljenika , koji dolaze iz Azije, ponajviše iz Kine i Vijetnama. «

Transferi novca uglavnom se prelivaju iz bogatih u siromašne zemlje. Mnogi novac šalju preko banke Western Union, koja jedina garantuje transfer u istom danu. Svjetska banka medjutim smatra da su takse za transfer novca previsoke. One iznose 10-15% od ukupne sume novca, koja se šalje. Stoga Svjetska banka traži više konkurencije u ovom sektoru, dakle više banaka koje bi za manju cijenu transferirale novac. Da bi ovaj novac imao pozitivan uticaj i na razvoj privrede zemalja u koje se šalje, potreban je efikasan finansijski sektor, koji bi bio u stanju da zadrži novac i stavi ga na raspolaganje investitorima. Ovako novac , po riječima Floriana Vadeana iz Instituta za migracije u Hamburgu:

«odlazi prevashodno u konzum. Potrošnja se zadovoljava uvozom, što znači da se transferirani novac od rodbine iz inostranstva ne koristi za izgradnju privrednih kapaciteta u zemlji.»

Novac iz inostranstva, dodaje Florian Vadean, mogao bi i povećati kreditnu sposobnost nerazvijenih zemalja. Tako bi banke u tim zemljama mogle proširiti pristup kapitalu i smanjiti kamate na kredit.