1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Gasa nema - EU razočaran i nemoćan

Građanima BiH čije grijanje radi na gas ponovo prijeti da im radijatori ne budu izvor toplote, nego hladnoće. Dok se Rusija i Ukrajina još uvijek spore oko uslova za prenos gasa ka ostatku Evrope, gasovodi su prazni.

Gasovod

Gasa ima ali nema - koliko još važe dogovori?

Kontrolori EU-a u ruskoj pumpnoj stanici Suđa

Kontrolori EU-a ne mogu vjerovati svojim očima - usprkos potpisanih sporazuma, gas ipak ne tećče prema Evropi

Poslanici Evropskog parlamenta su na svojoj jučerašnjoj (13.01.) sjednici stoga izrazili razočarenje potezima vlada u Kijevu i Moskvi. Češkoj kao predsjedavajućoj državi Unije prebacuju loš menadžment u ovoj krizi. Ipak, mišljenja se razlikuju kada se povede rasprava o tome kako osigurati bolje snabdijevanje energijom potrošača u Evropi.

Ostatak Evrope ima loše karte u sporu oko gasa između Ukrajine-Rusije. Dva puta su ove države najavljivale nastavak isporuke gasa, dva puta je to obećanje prekršeno. I dok stanovništvu u Bugarskoj, BiH, Srbiji i Slovačkoj i dalje prijeti da u sred zime imaju hladne radijatore, Evropski parlamentarci traže izlaz iz krize.

EU nespreman za krize

Predsjednik kluba poslanika socijaldemokrata, Martin Schulz kritikuje lidere EU: "Posmatramo istu igru koja se odvijala i protekle dvije zime. Ovo je bilo predvidljivo. Smatram da imamo loš krizni menadžment."

EU, odnosno Češka kao predsjedavajuća zemlja, su prekasno posredovali u sporu. Markus Ferber iz stranke kršćansko socijalne unije, CSU, smatra da krivicu za to snosi vlada u Pragu.

karta postojećih i planiranih gasovoda u Evropi

Najkraći put između dvije točke nije uvijek ravna linija - karta postojećih i planiranih gasovoda u Evropi

Češki premijer Topolanek ima veliku averziju prema vladi u Moskvi. To se može pravdati istorijskim razlozima, ali kao predsjedavajući EU-a ono mora biti u stanju da razumno pregovara s ruskim liderima Putinom i Medvedjevom.

Pri tome, parlamentarci su izbjegli raspravu na temu ko je ustvari kriv za izbijanje konflikta i prestanak dotoka gasa. Ipak, oko nekolio zaključaka je vladala saglasnost poslanika u Strazburu. Ukrajina je izgubila glas države koja je pouzdana tranzitna zemlja za isporuke gasa, a Rusija je zavrtanjem ventila na gasovodima sebi učinila medvjeđu uslugu.

Poslanik liberala Aleksander Graf Lambsdorf traži stoga da se preispitaju odnosi s Rusijom: "S obzirom na rusko ponašanje jako je naivno sada raspravljati o partnerskim odnosima, što traži Brisel, ali i Berlin. Partnerski odnos podrazumijeva da se obje strane ponašaju razumno, o čemu u slučaju Rusije ne može biti govora"

Predbacuju mu loš krizni menadžment - češki premijer Mirek Topolanek (lijevo) i njegov ruski kolega Vladimir Putin (desno)

Predbacuju mu loš krizni menadžment - češki premijer Mirek Topolanek (lijevo) i njegov ruski kolega Vladimir Putin (desno)

Treba li EU pokazati zube?

Poslanici zelenih su tražili da EU zauzme oštriji ton i prema Ukrajini i prema Rusiji. Svima je bilo jasno da, dugoročno gledano, Evropa mora da se oslobodi zavisnosti od pojedinih isporučilaca energenata. U tu svrhu bi u lukama trebalo izgraditi terminale za pretakanje tečnog gasa, koji bi se onda mogao dovlačiti brodovima. Mora se više pažje pokloniti obnovljivim izvorima energije i smanjiti njeno rasipanje.

U jeku aktuelne "gasne krize", svoju šansu da podignu glas su vidjeli i zagovornici korištenja atomske energije, kao što je Markus Ferber: "Nedopustivo je da Njemačka gasi svoje najsigurnije atomske elektrane, dok države srednje Evrope razmatraju da ponovo u pogon stave nuklearke istog tipa kao što je ona u Černobilu."

Parlamentarce u Strazburu ipak malo ko sluša kada je riječ o tome koje izvore energije će pojedine države koristiti u budućnosti. To pirtanje se još uvijek ne rješava na nivou EU, nego su za to odgovorne vlade zemalja članica.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu