Ganić u izolaciji – odnosi sa Srbijom ugroženi

Zahtjevom Velikoj Britaniji za izručenjem Ejupa Ganića Srbija je već postigla određeni efekat, jer će protiv Ganića biti pokrenut sudski postupak, ma kojoj zemlji bio izručen. Kako bi preduprijedili Ganićevo izručenje Beogradu, nadležni u BiH vjeruju da moraju dokazati da pravosudne institucije ove zemlje vode istragu u slučaju "Dobrovoljačka".

Portparol Tužiteljstva BiH Boris Grubešić kaže da je procedura za izručenje Ganića BiH već pokrenuta uz dostavu odgovarajuće dokumentacije "koja potvrđuje da se u Tužiteljstvu BiH vodi istraga o slučaju 'Dobrovoljačka' u kojem je Ganić jedan od osumnjičenih".

Civilizirana Velika Britanija krši ljudska prava

U BiH je sve veći broj onih koji se pribojavaju da bi Ejupa Ganića mogla zadesiti sudbina Ilije Jurišića. Ono što bh. pravni tim posebno brine jeste činjenica da civilizirana Velika Britanija krši Ganićeva ljudska prava držeći ga u najstrožijoj izolaciji, kaže za Deutsche Welle Ganićev advokat Damir Arnaut.

"Gospodin Ganić, od ponedjeljka kad je uhapšen, nema pristup ni svojim advokatima, ni našoj ambasadorici niti svojoj familiji. Nalazi se u potpunoj izolaciji, što je nevjerovatno za bilo koju zemlju i ovo je nevjerovatan diplomatski incident", kaže Arnaut.

Srbija krši sporazum sa BiH

Slučaj Ganić prijeti da ugrozi odnose BiH i Srbije, jer Beograd svojim zahtjevom Velikoj Britaniji dovodi u pitanje međudržavni sporazum o izvršavanju sudskih odluka koji su dvije države potpisale krajem prošlog mjeseca. Ministar pravde BiH Bariša Čolak pojašnjava odredbe ovog sporazuma.

"U Sporazumu jasno stoji da je u slučajevima krivičnih djela protiv čovječnosti i međunarodnog humanitarnog prava mjerodavno državljanstvo i prebivalište – bilo da se radi o osumnjičenoj, optuženoj ili okrivljenoj osobi", kaže ministar Čolak.

Alkalaj: „Očekujemo od Srbije fleksibilnost“

Uprkos činjenici da je Interpol na preporuku Haškog suda zbog nedostatka valjanih dokaza obustavio prvobitno raspisane srbijanske potjernice, slučaj "Dobrovoljačka" se ponovo našao u prvom planu. Srbijanski odnos prema ovom slučaju osudio je i ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj.

"BiH i Srbija su potpisale određene sporazume i ovakve stvari ne doprinose jačanju saradnje, naprotiv. Mislim da tu Srbija treba da pokaže fleksibilnost i mi to očekujemo s njene strane", rekao je Alkalaj.

Srbija svoj zahtjev temelji na pravilu humanitarnog ratnog prava prema kojem je svaka država dužna da goni počinitelje ratnih zločina bez obzira na mjesto gdje su počinjeni. Eksperti tvrde da, ukoliko dvije države istovremeno traže ekstradiciju, prioritet ima ona na čijoj je teritoriji počinjeno krivično djelo koje se osumnjičenom stavlja na teret.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ur.: Marina Martinović