G7 zna problem, ali ne zna rješenje

Sedam vodećih privrednih sila svijeta se složilo kako je potrebno poduzeti mjere za jačanje svjetske privrede. Ministri finansija i šefovi centralnih banaka ovih država su tokom sinoćnjeg susreta u Marseju istakli kako su spremni da ojačaju rast privrede. "Postoje jasni znaci slabljenja razvoja privrede u svijetu. Obavezali smo se da ćemo koordinisano reagovati na taj novi izazov", stoji u tekstu deklaracije potpisane nakon sastanka. U ovom trenutku probleme predstavljaju i veliki dugovi pojedinih država i minusi u državnim budžetima. Dogovoreno je da se na ovaj izazov "snažno" reaguje.

Ipak, još nema dogovora kako bi taj "snažan" odgovor trebalo da izgleda. Učesnici susreta u Marseju, predstavnici SAD, Njemačke, Japana, Kanade, Francuske, Velike Britanije i Italije, su samo istakli kako se nastavljaju konsultacije o tome. Ističe se i kako u svim državama ne vladaju isti uslovi, te da se o tome mora voditi računa kada se donose mjere. Njemačka se tako zalagala da se dužničkoj krizi mora suprotstaviti mjerama štednje i konsolidacijom državnih budžeta. "Kurs redukcije državnih deficita se mora nastaviti", izjavio je njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble. Njegovo mišljenje podržao je i šef Centralne banke Njemačke, Jens Weidmann.

"Vjerujem da je pretjeran pesimizam koji se širi zbog slabljenja konjukture. Oporavak privrede je doduše usporen, ali nije prekinut. Stoga nema razloga da govorimo o novim programima za podsticaj konjukture", rekao je Weidmann.

SAD i MMF ne dijele mišljenje Berlina

Uoči ovog sastanka su se iz Međunarodnog monetarnog fonda čule izjave koje su ipak podržavale nove programe za podsticanje konjukture, odnosno za nove izdatke vlada. Šefica MMF-a Christine Lagarde izjavila je kako političari moraju brzo i odlučno reagovati kako bi se izbjegao ponovni pad u recesiju. Ovo mišljenje dijeli i vlada SAD. Američki predsjednik  Barack Obama je prije sastanka u Marseju iznio u javnost prijedlog programa pomoći privredi u vrijednosti od preko 400 milijardi dolara.

U MMF-u ipak ističu kako se države u dugovima moraju okrenuti sanaciji državnih budžeta kako bi smanjili pritisak tržišta finansija. One države koje nemaju tako velike dugove, mogu sebi priuštiti sporoji tempo njihovog smanjivanja. "U ovom trenutku je opasnost od recesije veća od rizika da dođe do inflacije", istakla je Lagarde.  

Autor: Azer Slanjankić (rtrd, afpd)

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić