1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

G7 složno protiv Rusije

Za lidere G7 diplomatsko rješenje ukrajinske krize ostaje prioritet. Moskva se poziva na iskren i otvoren dijalog sa Kijevom. Ukoliko dođe do dalje destabilizacije, sankcije su neizbiježne.

Dvodnevni sastanak lidera G7 počeo je sinoć (04.06.) u Briselu u atmosferi najteže krize na relaciji Istok-Zapad od završetka Hladnog rata. Sastanku vodećih industrijski najrazvijenijih zemalja na svijetu, poslije više od 15 godina od kako se 1998. godine i zvanično priključila i tako oformila G8, nije učestvovala Rusija, koju su ostale članice isključile zbog uloge u ukrajinskoj krizi. Odnosi sa Rusijom i situacija u Ukrajini dominirali su prvom rundom razgovora koje su lideri EU, SAD, Velike Britanije, Njemačke, Italije, Kanade i Japan imali tokom radne večere u Briselu.

„Želimo da vidimo kako da pomognemo Ukrajini poslije predsjedničkih izbora, kako nastaviti razgovore sa Rusijom o budućim neophodnim koracima, ali i da damo do znanja da su nove mjere moguće ako ništa drugo ne urodi plodom“, sumirala je kao najvažnije teme spoljnopolitičkog dijela razgovora njemačka kancelarka Angela Merkel.

Spremni pomoći Ukrajini, ali i razgovarati sa Rusijom

Spremni pomoći Ukrajini, ali i razgovarati sa Rusijom

Lideri G7 pozdravili su „uspješno sprovedene izbore u Ukrajini“ i pohvalili odnos novoizabranog predsjednika Porošenka „prema cjelokupnom narodu Ukrajine“. Obavezali su se i na nastavak podrške Ukrajini u obezbjeđivanju ekonomskog razvoja, suvereniteta i teritorijalnog integriteta. EU najavila je da bi do kraja ove godine mogla da organizuje i donatorsku konferenciju namijenjenu Ukrajini. Istovremeno lideri G7 jednoglasno su osudili kršenje suvreniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine od strane Ruske Federacije, ponovili nepriznavanje aneksije Krima, a Moskvu pozvali da prizna rezultate predsjedničkih izbora u Ukrajini, povuče trupe sa granice i utiče na naoružane separatiste na istoku Ukrajine da odlože oružje i prestanu sa nasiljem. „Spremni smo da pojačamo ciljane sankcije i primijenimo dodatne mjere koje će Rusiji donijeti nove troškove ukoliko događaji to budu zahtjevali“, stoji u saopštenju koje su lideri G7 objavili poslije prve runde razgovara na sastanku u Briselu.

Za sada bez novih sankcija, ali i bez povratka Rusije u G8

Na marginama sastanka u Briselu, mogla se čuti ocjena da je liderima G7 trenutno prioritet da „iskoriste trenutak“ stvoren izborom novog i legitimnog ukrajinskog predsjednika i dovedu Moskvu i Kijev za isti pregovarački sto. I pored oštrih poruka američkog predsjednika Obame, koji zbog ponašanja Rusije najavljuje i nove mjere podrške NATO saveznicima u istočnoj Evropi, lideri G7 su svjesni kako potrebe saradnje sa Putinom u cilju rješavanja i drugih bezbijednosnih izazova u svijetu kao što su Sirija, Iran ili Afganistan, tako i ekonomske saradnje, na kojoj prevashodno inistiraju Njemačka i Francuska. Tako, bar za sada, o novim snakcijama Zapada prema Rusiji govori se u kondicionalu.

Kada je pak povratak Moskve za isti sto sa sedam ostalih najrazvijenijih ekonomija u pitanju, u Briselu tvrde da je za tako nešto još rano: „Na liderima G7 je da se dogovore da li je i kada Rusija dovoljno promijenila svoj kurs i da li i kada je moguće vratiti se u situaciju gdje G8 može da ima smislenu diskusiju“, poručio je predsjednik Savjeta EU, Herman van Rompej. Istovremeno, ruski predsjednik Vladimir Putin, je nedavno najavio da je spreman da se već krajem ove nedjelje, tokom obilježavanja savezničkog iskrcavanja u Normandiji tokom Drugog svjetskog rata, sretne kako sa evropskim liderima, tako i sa američkim predsjednikom Obamom, ali i novoizabranim ukrajinskim predsjednikom Porošenkom koji bi takođe trebalo da prisustvuju ceremoniji u Francuskoj.

Na redu ekonomija, energetika i klima

Tokom razgovora o spoljnoj politici lideri G7 su kao nelegalne odbacili predsjedničke izbore održane u Siriji 3. juna i poručili da za Bašara el Asada „nema budućnosti u Siriji“. Još jednom je osuđen nastavak nuklearnog i programa balističkih raketa u Sjevernoj Koreji dok je Iran pozvan da nastavi pregovore nuklearnom programu i obezbijedi punu saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju. Dogovoreno je i jačanje saradnje u cilju borbe protiv terorista i radiklanih militanata koji se vraćaju iz Sirije i predstavljaju opasnost po bezbijednost, ljudska prava i religijske slobode, što se na nesreću već pokazalo u samom Briselu prilikom nedavnog napada na Jevrejski muzej.

Njemačka kancelarka je ponovo pozvala ruskog predsjednika na dijalog

Njemačka kancelarka je ponovo pozvala ruskog predsjednika na dijalog

Drugog dana sastanka (05.06.) u Briselu, lideri G7 će na radnom doručku razgovarati o stanju u globalnoj ekonomiji, sa posebnim osvrtom na jačanju privrednog rasta, na saradnji i liberalizaciji u oblasti trgovine i smanjenju nezaposlenosti u svijetu. Iz EU već poručiju da će se će broj nezaposlenih na njenoj teritoriji u periodu od 2013. do 2015. godine samanjiti za 1,6 miliona. Zatim slijedi diskusija o energetici i obezbjeđivanju sigurnih izvora energenata, gdje se očekuje da se, u svjetlu ukrajinske krize, Moskvi uputi poruka da se energenti „ne smiju koristiti kao političko oružje“. Iako za ovaj sastanak lidera G7 nisu planirane bitne odluke, čeka se i jasna podrška najrazvijenijih zemalja u borbi protiv klimatskih promjena u svijetu i priprema zajedničkog nastupa na „ključnoj“ klimatskoj konfreneciji zakazanoj za kraj 2015. godine u Parizu. Na kraju sastanka u Briselu lideri G7 razgovaraće o razvojnim pitanjima, borbi protiv gladi i bolesti u svijetu.