1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Gülen protiv Erdogana - i u Njemačkoj

Daniel Heinrich 22. juli 2016

Pokušaj vojnog puča u Turskoj polarizuje i Turke u Njemačkoj. Između pristalica Fetullaha Gülena i Tayyipa Erdogana na mjestima vlada mržnja. Rukovodstva udruženja i organizacija pokušavaju deeskalirati situaciju.

https://p.dw.com/p/1JT3Q
Foto: picture-alliance/Zaman/AA/B. Ozkan

Uzbuđenje kod Ercana Karakoyua je primjetno. Njegov glas podrhtava. „Situacija je zastrašujuća. Na objekte u kojima se nalaze Güleova udruženja je bacano kamenje, pisani su grafiti, a bilo je i prijetnji smrću“, kaže Karakoyua. Putem socijalnih mreža i SMS-a se šalju huškačke poruke.

Ercan Karakoyu je predsjednik fondacije „Dijalog i obrazovanje“. Fondacija od 2014. godine djeluje kao glasilo „Hizmeta“, Gülenovog pokreta u Njemačkoj. Krivicu za ovo huškanje on predbacuje „Uniji evropsko-turskih demokrata“ - (UETD) koja djeluju kao jedna vrsta lobističke grupe AKP, kao Erdoganova „produžena ruka“ u Njemačkoj.

„DITIB (Tursko islamsko udruženje), kao i drugi džemati, na ulazima u džamije su istakli natpise da Gülenove pristalice nemaju mjesta u njihovim zajednicama“, kaže Karakoyu. On konkretno navodi tri slučaja: u Hagenu, Duisburgu i Günzburgu.

DITIB je najveće tursko udruženje džemata u Njemačkoj. 700 džemata su članovi DITIB-a. Ovo udruženje je iznenađeno Karakoyinim navodima.

U Istanbulu je nekoliko hiljada Erdoganovih pristalica protestovalo protiv Gülenovog pokreta
U Istanbulu je nekoliko hiljada Erdoganovih pristalica protestovalo protiv Gülenovog pokretaFoto: picture-alliance/AA/B. Ozkan

Glasnogovornica DITIB-a, Ayse Aydin, takve optužbe kategorički odbija: „Mi smo muslimanska vjerska zajednica i mi ne odbijamo nikoga ko se želi moliti u džamiji“. U principu su sve DITIB-ove džamije otvorene za one koji se žele moliti u džamiji.

"Situacija je pučem eskalirala"

DITIB je blizak vjerskim vlastima u Turskoj. Sukob između DITIB-a i „Fondacije za dijalog i obrazovanje“ je sukob između pristalica Tayyipa Erdogana i Fetullaha Gülena. Ovaj sukob skreće pažnju i na raspoloženje turske zajednice u Njemačkoj. To se pokazuje i u danima nakon neuspjelog pokušaja puča u Turskoj.

Dr. Christoph Ramm sa Univerziteta u Bernu je stručnjak za Tursku. To da se situacija baš sada uzburkala, ne uzbuđuje ga ni na koji način: „Turska vlada smatra da je Gülenov pokret teroristička organizacija. Od 2013. godine se vlada masovno bori protiv pokreta i pokušava Gülenove pristalice odstraniti iz policije, pravosuđa i vojske“. Mediji, lojalni Gülenu, i najprodavaniji časopis ZAMAN, pogođeni su „čišćenjem“.

Gülenovi ciljevi

Uticaj na izvještavanje je centralno uporište Gülenovog pokreta. Pokret zvanično propagira mirni islam. Obrazovanje je u centru pažnje, a vjerske vrijednosti trebaju biti povezane sa osjećajem za ekonomsko djelovanje. Pokret je u međuvremenu aktivan u 140 zemalja i prije svega gradi škole i obrazovne ustanove. O finansijskim resursima se ništa ne zna. Organizacijska šema pokreta ne postoji.

Christoph Ramm sumnja u prave ciljeve pokreta: „Uopšte nije poznato kako se ta mreža organizuje. To već podsjeća na strukture jedne sekte. Ako se sa kiritičke strane raspitujete za strukture, isto kao da ste zagrizli granit. Kritike zbog netransparentnosti se od strane udruženja jednostavno stavljaju po strani bez da im se ozbiljno pristupa“.

Na slici su demonstracije u Stuttgartu
Erdoganove pristalice su demonstrirale i u NjemačkojFoto: UETD

Paranoja? Nada u Njemačkoj

Postupke Erdoganove vlade prema Gülenovom pokretu stručnjaci gledaju sa dosta zabrinutosti. „Vlada upravo vrši lov na Gülenove pristalice“, kaže Ramm i cinično dodaje: „Ako vidite da ste okruženi paranoidnim idejama glasnih neprijatelja, onda možda to i shvatite“.

Postoji paranoja koja se, bar se tako i čini, prelila i u Njemačku. Ercan smatra da su i Erdoganove pristalice krive što je situacija eskalirala. „UETD naprimjer u potpunosti preuzima Erdoganovu retoriku i dalje je prosljeđuje na njemačko-tursko društvo“. On smatra da je rezultat toga što i ovdje dolazi do istog neprijateljstva.

UETD navodi da pokušava smiriti situaciju. Ovo udruženje je na upit DW odgovorilo saopštenjem za javnost u kojem se pored ostalog navodi: Ako je došlo do takvih slučajeva, onda je to dijametralno načelima organizacije. Što se tiče poziva na nasilje u socijalnim medijima “želimo istaći da u socijalnim medijima nije posebno teško ilegalno koristiti fotografije, imena i grbove”.