1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Front protiv huškanja na internetu

Na internetu su sve učestalije izjave koje su neprijateljske prema izbjeglicama i ljudima migrantskog porijekla. Sve više građana podnosi prijavu zbog toga. Vodi li to ka presudi i kazni?

Izjave kojima se vrijeđa dostojanstvo čovjeka posljednjih mjeseci su se mogle naći prije svega na internetu. Narednim primjerima bavi se Državno tužiteljstvo u bavarskom Passau. "Mi ovdje opet moramo zagrijavati sve peći u Dachau", napisao je 20-godišnji mladić na facebooku aludirajući na koncentracioni logor iz nacističkog vremena. Protiv njega je bilo moguće provesti istragu i on je dobio kaznu od 2000 eura. S obzirom na sve veći priliv izbjeglica jedna 26-godišnjakinja je također napisala sljedeće: "Naložimo peći još jednom". I ona je osuđena da 100 dana plaća po 30 euro kazne.

7.500 eura kazne dobio je jedan 25-godišnjak zbog rečenice na internetu u kojoj je napisao kako on ima plinsku bocu i ručnu granatu koje bi mogao isporučiti. Njegovo izvinjenje da je to napisao u pripitom stanju na sudu nije dovelo do olakšavajućih okolnosti. Visina kazne je iznosila pet punih mjesečnih dohodaka ovog čovjeka. "Dignite u zrak sportsku dvoranu, ali tek kada su oni tu" - za ovakve pozive na nasilje i rasističke primjedbe u Njemačkoj postoje brojni zakoni, koji trebaju pomoći, da se počinitelj osudi.

Flash-Galerie Skurrile Urteile

Sve je više sudskih parnica zahvaljujući prijavama građana

Kazne

Paragraf 130 kaznenog zakonika, koji je najvažniji u tom smislu, predviđa kaznu zatvora između tri mjeseca i pet godina ili novčanu kaznu za sve postupke koji ometaju "javni mir" ili sigurnost. No huškanje protiv nekog naroda i podsticanje na mržnju prema određenoj grupi stanovništva na internetu ubrajaju se najčešće u područje "sitnijeg kriminala", kako ga nazivaju pravnici i najčešće bivaju tretirani samo novčanim kaznama. One se određuju na osnovu mjesečnih neto primanja počinitelja, ukoliko on primanja uopće ima. Neto mjesečna primanja se podijele na 30 dana, a sud onda određuje iznos kazne kao dnevne troškove. Zatvor im prijeti ukoliko kaznu ne plate.

Policiji i tužiteljstvu rijetko polazi za rukom da na vrijeme obave vlastitu istragu. Stoga im pomažu brojni pozorni građani. Broj njihovih prijava sa fotografijama (screenshots) izjava na internetu kao dokazni materijal je od 2014. godina porastao. Glasnogovornica policije u Koelnu kaže da je riječ o dvoznamenkastom opsegu. "Siguran sam da će to dovesti do brojnih krivičnih postupaka", izjavio je ministar pravosuđa Heiko Maas govoreći o tome za DW. U kojoj mjeri je broj presuda zaista porastao niko u Njemačkoj ne može tačno reći: "Niko ne vodi statistiku o postupcima, a regionalno je također sve potpuno različito", izjavila je glavna tužiteljica u Passau Ursula Raab-Gaudin.

Osnovni problem kažnjavanja huškanja na internetu

Advokat Jens Ferner se posebice iscrpno bavio problemom osuđivanja huškanja na internetu. Paragraf 130 je doduše prerađen kako bi se moglo tretirati neprijateljstvo prema strancima koje se izražava na internetu, ali Ferner kaže da tu postoji problem: "Problemi i dalje postoje. Nije uvijek sasvim jasno šta je huškanje, a šta je izražavanje mišljenja." Procjena o tome se donosi na sudu. Pravo na slobodu izražavanja uživa u Njemačkoj veoma veliku zaštitu. To važi čak i za mišljenja sa kojima su samo rijetki saglasni. Primjedbe kako bi sve izbjeglice bolje trebale ići kući spadaju primjerice u slobodu mišljenja, presudila je čak i najviša sudska instanca u Njemačkoj - Ustavni sud.

Heiko Maas

Ministar pravde Heiko Maas

I komentari na Facebooku izraženi u jednom apelu za pružanje besplatne pomoći izbjeglicama, a koji glase "jedino što vam mogu pokloniti je one-way-ticket natrag u domovinu", ostaju bez kazne. "Mora se više odgovoriti na povrede ljudskog dostojanstva, na pozive na samovoljne postupke protiv etničkih grupa ili pogrešne tvrdnje o određenim grupama stanovništva, da bi se država mogla umiješati", kaže advokat Ferner.

U tužiteljstvu u Esslingenu, u njemačkoj saveznoj zemlji Baden-Wuerttemberg, u toku je primjerice istraga protiv jedne osobe koja je na Facebooku tvrdila da su izbjeglice zaustavile auto i opljačkale putnike. Policija međutim nije našla ništa što upućuje na ove očito pogrešne tvrdnje i pogrde. Oni koji pišu poruke mržnje koristeći pseudonime najčešće mogu biti otkriveni, pokazuju slučajevi koji su završili na sudu. Avdokat Ferner o tome kaže: "Kada se jednom dođe na sud, onda ne vidim bezazlenu jurisdikciju u Njemačkoj". I državni tužitelji, koji djeluju različito oštro, njemu nisu poznati. On kaže da je jedina poteškoća pri tome napraviti razliku između slobode mišljenja i huškanja na internetu i pokrenuti sudski proces protiv ovog drugog.

Reakcije politike

Vlasnici internet platformi poput Facebooka ili Twittera potiču iz SAD-a, zemlje koja se rado zalaže za slobodu izražavanja svih vrsta. Zbog toga ove društvene mreže još uvijek ne reagiraju na želju njemačke vlade da izbrišu određene izjave na internetu koje su neprijateljske prema strancima - kao što se nekada događa sa vrlo slobodnim fotografijama, koje bivaju uklonjene. Sada se u strankama raspravlja o tome u kojoj mjeri bi trebale biti povećane kazne za huškanje protiv nekog naroda. Sredinom septembra ministar pravosuđa Heiko Maas se želi sastati sa vlasnicima Facebooka kako bi zatražio pomoć. No u intervjuu za DW Maas kaže: "Problem se ne može riješiti samo krivičnim pravom. Od svakoga se traži da pokaže obraz i da dokaže da je Njemačka drugačija."

Preporuka redakcije