1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Francuska: spor oko zakona o nadziranju

I francuski Senat je sada odobrio zakon o nadzoru koji tajnim službama u toj zemlji daje dalekosežna ovlaštenja. Zakon pruža šanse, ali sadrži i rizike.

Debata u francuskom parlamentu o novom zakon o nadziranju

Debata u francuskom parlamentu o novom zakon o nadziranju

Novi francuski zakon o nadzoru je donesen. U oba doma parlamenta su se vladajući socijalisti i oporbeni konzervativci izjasnili za zakon. Time država raspolaže dalekosežnim ovlaštenjima po pitanju digitalne obrane od opasnosti, ali i o osiguravanju političkih interesa.

U javnom diskursu prije donošenja zakona je prije svega isticana obrana od terorizma. No, to je ustvari samo jedna od stvari koje se novim zakonom reguliraju. Pored toga, zakonom se određuje i sljedeće: očuvanje nacionalne neovisnosti i teritorijalnog integriteta; "esencijalni interesi" francuske vanjske politike; ekonomski, industrijski i znanstveni interesi Francuske; obrana od svih pokušaja podrivanja javnog mira; borba protiv kriminala i organiziranih zločina.

Crne kutije i slabi signali

Ilustracija: digitalno oko

Francuski obavještajci će posebice pratiti digitalne aktivnosti sumnjivih osoba

Kako bi se ti ciljevi postigli, šest francuskih tajnih službi dobiva dalekosežne ovlasti. Tako kod internetskih provajdera i na socijalnim mrežama mogu instalirati "crne kutije" koje ne snimaju sadržaje, ali bilježe sve konekcijske podatke. Na toj osnovi bi se zatim trebali moći identificirati takozvane "slabe signale": konekcijske podatke koji upućuju na moguće opasnosti, na primjer na pripreme terorističkih napada. No, to se ne može konkretno iščitati iz samih podataka, već obavještajci podatke koriste kako bi interpretirali moguće prijetnje. U sumnjivim slučajevima bi tako oni mogli utvrditi identitet pojedinih korisnika. Odgovarajući podaci o tim aktivnostima bi se trebali obuhvatiti u jednom središnjem registru. Također je predviđeno snimanje telefonskih razgovora i internetske korespondencije sumnjivih osoba.

Pravno bi te aktivnosti trebala pratiti jedna nova institucija - Nacionalno povjerenstvo za kontrolu izviđačkih tehnika (CNCTR). Ta institucija bi trebala premijera autorizirati da poduzme odgovarajuće korake. U "krajnjem slučaju" bi premijer, međutim, i bez naloga CNCTR-a mogao izdati naredbe po tom pitanju.

Kritike na račun novog zakona

Protivnici zakona su to oštro kritizirali. Tako su, na primjer, Amnesty International, Liga za ljudska prava i druge organizacije taj zakon u jednom zajedničkom pismu opisale kao "liberticide", odnosno "ubojstvo slobode". U jednom intervjuu za Amnesty International je pravnik Denis Salas pojasnio da, prema njegovoj procjeni, taj zakon sadrži veliku grešku: na meti su mu osobe kod kojih je moguće da predstavljaju opasnost, ali im to nije dokazano. Prema tome zakonu se, dodaje Salas, provjeravaju osobe ne na osnovu dokazane opasnosti, već na osnovu "virtualne" opasnosti. "Tako sumnja pada na 'potencijalnog delinkventa' koji nije izvršio objektivni zločin, ali sumnja ipak ostaje na njemu. Na taj način se žrtvuju slobode na osnovu običnih nagađanja."

Evgenij Morozov

Morozov kritizira da zakon ima greške

U jednom članku za list "Le Monde" je slično argumentirao i ruski novinar Evgenij Morozov koji se specijalizirao za političke posljedice digitalne revolucije. Novim zakonom se, piše Morozov, riskira da se previše osoba prebrzo učini osumnjičenima. "Ako su algoritmi u stanju preporučiti nam filmove koje vjerojatno volimo gledati, zašto onda ne bi mogli i upućivati na sumnjive osobe koje bismo zatim mogli provjeriti?" Mozorov je, osim toga, uputio na to da jedna od točki novog zakona - osiguravanje "interesa francuske vanjske politike" - dopušta široko i nedovoljno definirano tumačenje.

Džihadističke aktivnosti francuskih državljana

Oni koji se zalažu za zakon, prije svih francuski premijer Manuel Valls i ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve, brane novu regulaciju. Valls je na Twitteru napisao da time što se prijetnje otkriju, analiziraju, spriječe i shvate, da se tako jamči sigurnost Francuske. Pored toga je uputio na to da je trenutačno 1730 francuskih državljana izravno ili neizravno uključeno u džihadističke aktivnosti u Siriji ili Iraku. 860 Francuza je, kako je naglasio Valls, već boravilo u tim dvjema zemljama te dodao da je više od polovice "francuskih džihadista" identificirano prije njihovog putovanja.

Bernard Cazeneuve

Bernard Cazeneuve

Slično argumentira i ministar unutarnjih poslova Cazeneuve. On je izjavio da francuska služba državne sigurnosti trenutačno nadzire oko 3.000 osoba. Prema Cazeneuveovim riječima, francuska obavještajna služba za tuzemstvo (DGSI) raspolaže sa samo nešto više od 3.000 agenata. "Mora se, dakle, na raspolaganje staviti nove tehnološke i pravne instrumente, usto daljnje ljudske i materijalne resurse", poručio je Cazeneuve i dodao da DGSI stoga mora uposliti dodatnih 500 osoba. Za pet godina, kako to predviđa upravo doneseni zakon, parlament bi trebao napraviti rezime.

Preporuka redakcije