1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Francuska dvije godine nakon napada na „Bataclan“

Lea Albrecht
13. novembar 2017

Na današnji dan prije dvije godine su trojica islamista u terorističkom napadu na koncertnu salu "Bataclan" ubili 90 osoba. U eksplozijama bombi i napadama u kafićima i na ulici je ukupno ubijeno 130 osoba.

https://p.dw.com/p/2nWFz
Foto: picture-alliance/Augenklick/Roth

55 godišnji Ronam živi u zgradi koja se nalazi preko puta Bataclana. Kaže da na početku nije znao šta znači vriska i pucnjava ispod njegovog prozora. Tek kada je iz zgrade počelo iznošenje žrtava, postalo mu je jasno o kakvom užasu je riječ. On kaže da se „nakon napada u njegovom životu nije mnogo toga promijenilo, što je pomalo čudno". Nije se promijenilo jer se ne može živjeti u strahu. Moramo ići u kupovinu, školu ili na posao. Nakon mjesec ili dva više i ne mislite na taj događaj".

Francuski predsjednik Hollande je odmah nakon napada proglasio vanredno stanje u zemlji koje je trajalo dvije godine. Vanredno stanje je stalno produžavano čak i kada je na predsjedničku dužnost došao Macron. Vanredno stanje je pored povećanja broja policajaca i vojnika dalo mogućnost da se vrše pretresi kuća i stanova i da se privode osobe bez sudskog naloga.

Dvije godine poslije

U toku vanrednog stanja je moguće povećati kontrolu, zabraniti okupljanja kao što su demonstracije ili ograničiti pristup javnim mjestima. U toku dvogodišnjeg vanrednog stanja su spriječena 32 teroristička napada, izvršen je pretres u 4457 stanova i džamija, 439 osoba je dobilo kućni pritvor, zatvoreno je 17 džamija, od koji je šest u međuvremenu ponovo otvoreno.

Sigurnost ili sloboda?

Emmanuel Daoud, član Međunarodne federacije boraca za ljudska prava i advokat u Međunarodnom krivičnom sudu ne vidi prednosti vanrednog stanja nego opasnost za podjelu vlasti. „Policija bi bila u stanju da proširi svoj uticaj na slobodu pojedinaca stvarajući novu pravnu formu kada je riječ o osumnjičenim. Na taj način bi njihova sloboda bila ograničena i prije nego što izvrše neko kazneno djelo. Osim toga se često te mjere primjenjuju na diskriminirajući način".

Italijanka Giorgia Bontempi; koja više od dvije godine živi u Parizu kaže da je nakon napada postala dosta opreznija, posebno kada izađe na ulicu. „Osjećam se bolje ako su na ulici policajci ili vojnici. Na taj način u najmanju ruku znam da je neko tu ko sve kontroliše".

Predsjednik Macron je naredio da se 1. novembra ukine vanredno stanje. Međutim, mnoge odredbe su još uvijek na snazi jer je vanredno stanje zamijenio novi antiteroristički zakon koji odobrava veliki dio onog što je dozvoljeno u hitnim slučajevima i što je u međuvremenu postalo svakodnevica.

Počast žrtvama je danas (13.11.2017) odao i francuski predsjednik Macron
Počast žrtvama je danas (13.11.2017) odao i francuski predsjednik MacronFoto: Reuters/P. Wojazer

Zakonom je dozvoljeno da se od osumnjičenih za teror zatraži da ne smiju napuštati mjesto boravka i da se redovno moraju javljati policiji. Kao i ranije se stanovi mogu pretresati kako bi bili spriječeni teroristički napadi. Međutim, ubuduće je za pretres potreban sudski nalog. Vjerski objekti također i dalje mogu biti zatvarani ako propagiraju ekstremističke ideje. Uz sve to snage sigurnosti u krugu od 10 kilometara mogu kontrolisati luke i aerodrome.

„Zakon o jačanju unutrašnje sigurnosti i borbe protiv terorizma", kako se zakon zove, daje mogućnost da se djeluje samo na osnovu sumnje i da se osumnjičenoj osobi ograniče slobode. Osim toga, prijeti opasnost da ovaj zakon utiče samo na mali dio društva koji je već bilo žrtva vanrednog stanja. To će dodatno podijeliti naše društvo i učiniti ga još osjetljivijim", kaže Emmanuel Daoud.