1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Forum o migraciji u Bonu

9. novembar 2007

Medju imigrantima ima obrazovanih,kao i talentovane djece koju podržavaju mnoge fondacije. Izjednačiti šanse za stručno napredovanje.

https://p.dw.com/p/C5vm
Sa jednog integracionog kursa u NjemačkojFoto: dpa - Bildfunk

Kako se migranti druge i treće generacije u Njemačkoj mogu bolje uključiti u društvene i privredne tokove. O tome je bilo riječi u bonskoj "Kući istorije"” gdje su zajedno razgovarali naučnici, pedagozi i eksperti za pitanje useljenika- ”Forum maigracija 2007” .

Dva su aspekta bila u prvom planu. Prvi je kako imigrantima koji realno imaju manje šanse za prodor u socijalno-privrednom miljeu pružiti ubuduće bolju priliku? Kako stručnjaci iz trećeg svijeta i budući akademici mogu nastaviti svoje napredovanje i lakše planirati budućnost u Njemačkoj?Tokom podijumske diskusije u Bonu predstavljeni su različiti projekti i inicjative. Jedan od njih je tzv.Startna-stipendija za nadarene mlade ljude migrantskih korijena koje dodjeljuje Fondacija Hertie.

Pritom je riječ o stimulaciji nadarenih učenika sa posebnim trenerskim timom. Njihovo materijalno poticanje, kao i organizovanje seminara na kojima se jačaju njihove socijalnei interkulturalne vrijednosti bilo bi omogućeno odabirom najboljih od strane školskog vojdstva i to od osmog razreda.

Tome treba dodati i visokoškolski program kojeg za djecu stranaca druge i treće generacije potpomaže Fondacija Oto Benecke. Profesor Yasemin Karakasoglu sa Bremenskog univerziteta podvlači kako se posebno pažnja,pritom, obraća na djecu azilanata:

”Važno je da ovi učenici budu primjerni i uspješni studenti, čime bi se u dobroj mjeri, razbila blokada kod djece migranata da ,jednostavno,ne mogu prodrijeti u naučne vode.”

Pritom je vrlo važna i sopstvena inicjativa ove talntovane djece. Ali, i same firme i odredjene društvene institucije moraju bolje koristiti odredjene interkulturalna saznanja i prednosti migranata u Njemačkoj. To je do sada bilo nedovoljno iskorišteno kaže Michael Harms voditelj rektorske konferencije na ovdašnjim univerzitetima:

"Svi danas govore o nedostatku stručnjaka. Umjesrto da gledamo prema indiji i Kini, trebamo se okrenuti u unutrašnjost zemlje. Imamo dosta migrantske djece sa znanjem i treba ih samo podržati, kako bi oni dobili šansu i smanjili hendikep nedostatka stručnjaka kod nas. S druge strane u njemačkoj industriji moraju biti fleksibilniji i ljude prihvaćati onakve kakvi su. Treće, useljavanje nije nedostatak, nego odredjenu prednost pošto ti ljudi donose i nešto novo i specifično. Četvrto, migranti moraju dobiti priliku da i sami vode kurseve i seminare i sudjeluju na njima"

Nacionalni integracioni plan u Njemačkoj, koji je u julu predočen javnosti, prihvatilo je s odredjenim obavezama, oko 400 organizacija: od države, preko saveznih zemalja i opština, pa sve do migrantskih udruženja.

Činjenica da useljenici iz zemalja izvan EU ne raspolažu pravom izlaska na izbore, svakako jedna od kočnica ui ovog Zakona kaže Rita Süsmuth bivša predsjednica Bundestaga i predsjedavajuća Komisije za useljavanja u Njemačku.

”Oni koji su već dugo u Njemnačkoj, očekuju da im se omogući izlazak na izbore i pravo da budu birani u opštinama gdje žive.To neke druge zemlje EU već imaju. Jer, to je sastavni dio integracije u društvu. Teško je recimo objasniti strancu iz neke zemlje trećeg svijeta, koji ovdje živi 30 godina, kako to da stranac zemlje članice EU već za sedam dana po dolasku u Njemačku ima pravo izaći na izbore, a on za tolike godine-nema”

Predsjedavajući Centralnog savjeta Muslimana u Njemačkoj Aiman Mazyek kaže kako su i sami stranci nerijetko previše zatvoreni i time isključeni iz svakodnevnih društvenih kretanja:

”Oni su upoznali odredjenu rezervisanost prema strancima i idu čak i korak dalje. Oni se još više zatvaraju u svoje ljušture iz kojih je poslije još teže izaći. I šta vrijede svi ovi programi integracije, ako ti ljudi imaju i dalje utisdak da su u svakodnevnom životu Njemačke, jednostavno po strani”.

Arian Faribortz