Formiranje javnog mnijenja na iranski način

Raspoloženje na socijalnim mrežama uoči predsjedničkih izbora u Iranu je usijano. 19-og maja Iranci biraju novog predsjednika. I kao i uvijek direktno prije izbora, zemlja nakratko doživi proljeće kada je u pitanju sloboda mišljenja i izražavanja. Naročito kritički se izražavaju korisnici socijalnih mreža, koji koriste društvene mreže za formiranje svojih zahtjeva prema predsjedničkim kandidatima.

S druge strane, političari takođe koriste socijalne medije u cilju mobiliziranja birača. Religiozni vođa ajatolah Hamenei je početkom maja još jednom pozvao sve Irance da glasaju. Naglasio je da će visoka izlaznost 19. maja potvrditi i učvrstiti politički sistem Irana.

Želja za političkim obrazovanjem

Za aktiviste na društvenim mrežama predizborni period nudi priliku da pažnju javnosti usmjere na nepravilnosti, važna pitanja i dugoročne ciljeve. "Mi vidimo veliku potrebu za političkim obrazovanjem. To je bitan trend, koji se može primjetiti upravo na socijalnim mrežama", izjavljuje Reza Haghighatnejad u razgovoru za Deutsche Welle. Novinar i aktivista za ljudska prava analizira aktivnosti iranskih internet-korisnika na društvenim mrežama. Prema zvaničnim podacima, više od polovine ukupne populacije Irana, koju čini 80 miliona ljudi, je online.

"Veliki dio njih želi samo da se zabavi i oni nisu stvarno zainteresovani da ozbiljno uđu u raspravu o važnim političkim temama. Međutim, ono što nam pruža nadu je rastući broj korisnika, koji žele učestvovati u kampanjama kojima se dugoročno gledano želi nešto postići. Tu se često radi o socijalnim problemima kao što je nasilje nad ženama i djecom."

Iznenada feminista

Takve kampanje na socijalnim mrežama dobijaju ne samo puno podrške na internetu, nego postaju i teme predizbornih kampanja predsjedničkih kandidata. "Tako odjednom doživljavamo predsjedničke kandidate kao velike poznavaoce građanskih prava i prava žena. Oni izražavaju kritiku kao da pripadaju opoziciji", izjavljuje Victoria Tahmasebi-Birgani. Ova ekspertica za pitanja ravnopravnosti spolova na Univerzitetu u Torontu dodaje da svi predsjednički kandidati pripadaju trenutno etabliranom političkom sistemu, koji ne samo da ne podržava već i stavlja pod pritisak aktiviste za prava žena. "Ali zahvaljujući društvenim mrežama, oni više ne mogu ignorisati potrebu za više slobode i pravde", raduje se Tahmasebi-Birgani u razgovoru za DW.

Zapravo je pristup popularnim internet stranicama kao što su Facebook i Twitter u Iranu onemogućen. Iranci ipak zaobilaze cenzuru koristeći VPN pristup. Iran je zemlja sa velikim procentom mladih. Prosječna starost je 30 godina. Gotovo 80% ljudi je pismeno. U principu, u Iranu je obrazovanje od velike važnosti. S druge strane, političko obrazovanje ne postoji ni u školama, niti na univerzitetima. Mediji pripadaju državi ili su strogo kontrolisani.

"Državna RTV-stanica IRIB u potpunosti je pod kontrolom konzervativnih krugova u Iranu. Samim tim izvještavanje je jednostrano i u skladu sa iranskom konzervativnom politikom", kaže Sadegh Zibakalam.

"Zbog toga  IRIB među mlađim Irancima nije popularan. Onaj ko želi da priđe ovim mladim ljudima mora govoriti njihovim jezikom. Oni su radoznali i fascinirani društvenim mrežama i razmjenom iskustava i znanja sa vanjskim svijetom.", dodaje politolog sa Univerziteta u Teheranu za DW.

Internet aktivizam smatra se cyber kriminalom

Pod Rohanijevom vladom, naročito nakon uspješnog sporazuma oko iranskog atomskog programa, zemlja se pomalo otvara. Ovo otvaranje, koje podrazumjeva i povećanu saradnju i razmjenu sa drugim državama, jača civilno društvo i aktivizam na internetu.

"Od toga ipak profitira samo nekoliko oblasti, koje nisu usmjerene protiv ključnih vrijednosti islamske Republike Iran", ukratko objašnjava novinar Haghighatnejad. "Kada bi recimo započela diskusija o vladavini prava u vezi sa odbacivanjem smrtne kazne, aktivnosti na društvenim mrežama bi veoma brzo bile svrstane u cyber kriminal.

Šta će se svrstati u cyber zločin određuje "Centar za praćenje i borbu protiv organiziranog cyber kriminala". Ovaj centar je pod nadležnošću moćne konzervativne Revolucionarne garde i odgovoran je za kontrolu aktivnosti na internetu.

Centar se na primjer pobrinuo i za hapšenje novinara Hengameha Shahidija 9. marta. Kratko prije toga, Shahidi je objavio jedno otvoreno pismo na društvenim mrežama u kojem je upozorio na ciljani pritisak na važne internet aktiviste uoči predsjedničkih izbora. Od kraja marta Shahidi u zatvoru štrajkuje glađu.

"Država je svjesna moći društvenih medija. Od religioznih vođa do predsjedničkih kandidata - svi su aktivni na internetu. Oni iskorištavaju ove mogućnosti ciljano i za svoje vlastite političke ciljeve, ali slobodan pristup internetu za sve građane i dalje odbijaju. Međutim, u međuvremenu su ipak izgubili monopol nad informacijama",  zaljučuje Haghighatnejad.