1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Fondacija Heinrich Böll organizirala u Sarajevu skup partija Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine

Političar "Zelenih" Ralf Fuecks je vodio razgovore sa članovima Predsjedništva o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH

default

Latinska ćuprija u Sarajevu

Gospodine Fuecks, u Sarajevu ste ovom prilikom dakle, pokušali značajnije promovirati vrijednosti iza kojih stoji njemačka partija Zelenih, ali ste vodili i red političkih razgovora.Kako Vi ocjenjujete aktuelnu političku situaciju u BiH?

„ U BiH imamo trenutno svojevrsnu političku blokadu, zbog dominacije entiteta ili, bolje rečeno, etničkog nacionalizma, koji blokira sve druge procese. To je odlučujući problem. Mi trebamo što prije reformu ustava, koji će ojačati državne institucije, jednako kao i reformu policije, policije koja će služiti ne entitetima, već građanima BiH. Trebamo i promjene u sistemu obrazovanja. Nepodnošljivo je da se u školskom sistemu očituju sve veće nacionalne podijeljenosti. Udžbenici istorije su najbolji dokaz za to. EU se u sva ova pitanja mora jasnije umiješati. To važi i za međunarodnu zajednicu i za visokog predstavnika. On mora odlučnije koristiti svoja ovlaštenja, potisnuti nacionalizam i potpomoći potrebne reforme.

Visoki predstavnik, Miroslav Lajčak danas odlazi u Brisel sa tužnom porukum, da bih-lideri nisu postigli dogovor o reformi policije. Time se zemlja još više udaljava od Evropske unije. Za neuspjeh mnogi okrivljuju lidere Srba i Bošnjaka u BIH, Dodika i Silajdžića. Harisa Silajdžića uz to i da je pristao na kompromise koji su bili veći ustupak liderima RS od onih koje je predlagao ured visokog predstavnika. Vi ste razgovarali sa predsjednikim Stranke za BiH i članom Predsjedništva i o tome. Šta Vam je rekao i šta ste Vi rekli njemu?

„Mi imamo naravno također neka kritična pitanja upućena Silajdžiću, koji je prošle godine zaustavio reformu ustava i u vezi sa dogovorom sa Dodikom. On kaže da je bio prisiljen na ovaj korak, upravo zbog takvog ustava, da traži i pravi kompromise da bi pokrenuo stvrai sa mrtve tačke. Silajdžić upućuje veoma oštre kritike na račun međunarodne zajednice, koja po njegovom mišljenju akceptira rezultate etničkog čišćenja i podjele zemlje. Ja tu kritiku mogu dobrim dijelom razumjeti. Milsim da bi međunarodna zajednica zbilja morala uložiti više napora da se promijeni Daytonski ustav. To naravno ne znači da bi se lokalni političari trebali odreći svoje odgovornosti za smanjenje podjela u zemlji, a ne njihovo produbljivanje.“

Dobri poznavatelji prilika u zemlji smatraju da se BiH nalazi u jednom svojevrsnom političkom procijepu i zbog odugovlačenja međunarodne zajednice da konačno donese odluku o budućnosti Kosova. Vi poznajete dobro situaciju u cijeloj regiji. Koliko po Vašem mišljenju ovo neriješeno pitanje Kosova ima uticaja na aktuelnu političku situaciju u BiH?

„Svako zna da su ovi zamrznuti regionalni i državni konflikti veoma usko povezani. I da bi zaoštravanje konflikta oko Koosva moglo biti iskorišteno u BiH ili Makedoniji, da bi se tamo moglo pošeti nanovo pojačano igrati na etničke karte. Ja se nadam da će EU zauzeti zajednički stav kada je u pitanju budućnost Kosova. Milsim da je njegova nezavisnost neminovna. To istovremeno znači da se prava tamošnje srpske manjine moraju sveobuhvatno zaštititi. Ne smije se međutim tolerirati da se model Kosova koristi kao izgovor za pokušaj proglašenja nezavisnosti RS ili za dovođenje u pitabnje odnosa albanske manjine i makedonske većine u Makedoniji. Mislim da se mora uputiti veoma jasna poruka, da EU insistira na principu multietničnih država a ne na toleriranju etničke separacije, da ove zemlje imaju evropsku perspektivu samo ukoliko biraju put pluralistiških demokratija.

To međutim znači i da EU ovim državama mora i zbilja ponuditi tu perspektivu. Ukoliko se njihovo uključivanje u EU bude suviše dugo prolongiralo, izgubio bi se odlučujuće sredstvo pritiska na tamošnje političke aktere.

Gdine Fuecks, mnoge i u Evropskoj uniji, zabrinjava pojačano miješanje Rusije i u događaje na Balkanu, prije svega kao zaštitnika interesa Srbije. Kako Vi ocjenjujete ovu njenu staru, novu ulogu?

„Rusija igra zbilja sve veću ulogu kao moguća protivteža EU. To se ne odražava pozitivno na tamošnju situaciju. U Srbiji ima mnogo onih koji smatraju da bi za njih bio bolji savez sa Rusijom. JA milsim da je to pogrešno. Modernizacija te zemlje može uslijediti samo sa evropskom perspektivom i s evropskom demokratijom. Rusija se naravno mora uključiti u rješavanje problema Kosova ali joj se ne smije dati pravo veta. Ono bi ojačalo nacionaliste u regiji.“