1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Fondacija Heinrich Böll: EU diskriminira BiH!

Čelnicima Europske komisije i delegaciji Komisije u BiH upućeno je otvoreno pismo kojim se oštro protestira zbog „diskriminacije“ državljana BiH. Potpisnici pisma žale zbog toga što EU neće ukinuti vizni režim i za BiH.

Građani BiH i dalje moraju podnositi zahtjeve za odobrenje vize

Građani BiH i dalje moraju podnositi zahtjeve za odobrenje vize

Na inicijativu triju ureda Fondacije Heinrich Boll, za Bosnu i Hercegovinu, za Hrvatsku i za Srbiju, u manje od 24 sata 80-tak osoba i organizacija civilnog društva potpisalo je otvoreno pismo čelnicima Europske komisije José Manuelu Barrosu, Olliju Rehnu i Pierru Mirelu, te šefu Delegacije EK u Bosni i Hercegovini Dimitrisu Kourkoulasu zbog preporuke o izostavljanju BiH s liste za ukidanje viznog režima za zemlje Zapadnog Balkana.

Pohvale i kritike

Sjedište Fondacije Heinrich Böll u Berlinu

Sjedište Fondacije Heinrich Böll u Berlinu

Potpisnici pozdravljaju ukidanje viza za građanke i građane Srbije, Crne Gore i Makedonije jer će im to omogućiti slobodno putovanje. No, zabrinuti su što je s liste izostavljena Bosna i Hercegovina jer je to ne samo veliki promašaj europske politike prema BiH, nego i još jedno razočarenje u europsku politiku za stanovnike Bosne i Hercegovine.

„Nakon neuspjele politike Europske unije u ratu u Bosni i Hercegovini i nesprječavanja genocida nad Bošnjacima u Srebrenici u julu 1995., evo 14 godina kasnije, u istom mjesecu, ta ista Europska unija donosi odluku o daljoj izolaciji Bosne i Hercegovine.“, stoji u otvorenom pismu čelnicima Europske komisije. Potpisnici pisma najoštrije osuđuju odluku političkog vrha Unije i zahtijevaju ukidanje viznog režima od 1. siječnja 2010. i za građanke i građane Bosne i Hercegovine.

Jer, kako im poručuju, preporukom se ohrabruju one politike što već godinama razjedinjuju Bosnu i Hercegovinu i čine sve kako bi je držali što dalje od europskih vrijednosti i europske perspektive. Uz to ističu kako je preporuka jedinstven čin diskriminacije nad stanovništvom BiH, koji imaju samo jedno, bosanskohercegovačko državljanstvo.

Komplikacije u regiji?

EU svoju odluku pravda zastojem u proceduri izdavanja biometrijskih pasoša u BiH

EU svoju odluku pravda zastojem u proceduri izdavanja biometrijskih pasoša u BiH

Voditelj hrvatskog ureda Zaklade Heinrich Boll Vedran Horvat smatra kako sama činjenica da razlozi Europske komisije nisu jasno predstavljeni usložnjava političku situaciju u Bosni i Hercegovini, ali i regiji.

„Iako šteti već dosta kompliciranoj situaciji u Bosni i Hercegovini, koja već dugo nije bila na ovoj točki napetosti. Mislimo da je takav jedan potez kontraefektivan i da pokazuje ograničenja europske politike spram zemalja Zapadnog Balkana i tim više što utječe dosta loše na regionalnu suradnju i daje zamah nekim antieuropskim snagama u društvu.“

DW: Nije li to i krajnje nepravedno prema Bosni i Hercegovini, koja je najveća žrtva ratova na ex-Jugoslavenskom prostoru?

HORVAT: Da, mislim u svakom slučaju za zemlju, koja 14 godina od potpisivanja Daytona u stvari nije bitno pomaknula, odnosno i dalje postoje neke, sad su možda možemo reći zacementirane određene napetosti. Nacionalistički kampovi i dalje su izrazito jaki, u stvari nisu oslobodili prostor za neku građansku opciju u Bosni, koja bi bila dovoljno snažna da napravi neke promjene u političkom prostoru. Mislimo da ono čega se Europska unija pribojavala, svih ovih godina, da će doći do nekih masovnih migracija sa područja Balkana, i tzv. izvoza nesigurnosti, mislimo da je to u stvari nerealno jer je migracijski potencijal zaista mali. I ovdje ne postoji nikakav problem tzv. apsorpcijskog kapaciteta, naročito kad govorimo o nekim potencijalnim migracijama, kada bi se ta preporuka aktivirala. Uostalom, oni koji mogu praviti probleme sigurnosti zemljama u Europskoj uniji su već tamo, nažalost putem mreže organiziranog kriminala. A oni koji eventualno traže posao u Europskoj uniji radi različitih razloga su, također, vjerojatno već tamo.

"Muslimanski faktor"

Izuzimanje Bosne i Hercegovine iz preporuke o ukidanju viznog režima otvorilo je nagađanja kako se radi i o strahu Unije od tzv. muslimanskog faktora. Horvat za takva nagađanja krivom drži samu Uniju. Jer, kako je kazao: „…ono što može zabrinjavati u pozadini ove odluke je u stvari, na neki način, i možda strah od onog po čemu se možda Bosna i Hercegovina diferencirala od ostalih zemalja. U tom slučaju Europska unija se tu konfrontira, suočava sa nekim strahom od islama, koji je izuzetno relevantan problem u zemljama Europske unije. U tom smislu takva hipotezu može dobiti na značenju, jer se razlozi koji su u pozadini ove odluke nisu jasno prikazali. I onda otvaraju prostor spekulacijama da je, u stvari, i to moguć uzrok ovoj odluci.“

Autor: Gordana Simonović

Odg. urednik: Azer Slanjankić

Preporuka redakcije