1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Folksdojčeri najmalobrojniji

Prva doseljavanja Nijemaca u BiH zabilježena su 1879. godine u Novoj Topoli, te susjednom Aleksandrovcu pored Banjaluke 1880. Njemački doseljenici ili “Folksdojčeri” naselli su se na području banjalučke regije.

default

Grb udruženja koje posotoji samo na papiru

Danas,130 godina kasnije udruženje Nijemaca postoji samo na papiru. Potomaka Nijemaca gotovo da i nema. Izuzetak je nekoliko porodica među kojima je i porodica Lamers u Novoj Topoli kod Banjaluke.

Nijemci napravili Lijevče polje

Sa naseljavanjem dijelova BiH od strane tadašnje Austro-ugarske došli su i Nijemci koji su se uglavnom naselili između Banjaluke i Gradiške. Među 20 porodica koje su se tada došle iz sjeverzopadne Njemačke na područije Topole, bila je i porodica Renate Lamers.

Bosnien und Herzegowina Lijevce Polje in der nähe von Banjaluka

Lijevče polje

Renate kaže da je Topola tada dobila naziv Windhorst, a naziv je mjenjala nekoliko puta sve do završetka Drugog svjetskog rata: “Moj pradjed je došao, ne sjećam se koje godine, iz pokrajine Rajnland. U crkvenim knjigama piše i iz kojeg mjesta, ali ja to nisam zapamtila. Zemlju su kupovali od bogatih begova, a ovo je sve bilo begovsko. Onda su se Nijemci naselili i napravili plodnu zemlju. Jer, ovo je bila šikara, a oni su krčili dunum po dunum. Oni su ustvari napravili ovo Lijevče polje.”

Unterwindhorst, Mittelwindhorst i Oberwindhorst

U narednih nekoliko godina nastavljeno je doseljavanje porodica iz Njemačke u većem broju da bi u periodu između dva svjetska rata područje između Banjaluke i Gradiške bilo podijeljeno u tri djela - Unterwindhorst, Mittelwindhorst i Oberwindhorst. Njemačkim porodicama koje su ostale u Topoli nakon rata bilo je zabranjeno govoriti njemački jezik:

Die Deutsche aus Bosnien Renate Lamers in Topoloa in der nähe von Banjaluka

Njemica Renate Lamers iz Topole.

“…govorilo se njemački kod kuće. Ja sam progovorila njemački i kada sam pošla u prvi razred promjene su nastale – nije se više smjelo. Tata pokojni nije smio, a i baka se bojala.”

I pored bogate prošlosti na ovim prostorima Nijemaca je vrlo malo u BiH. Udruženje Nijemaca grada Banjaluka osnovano je 2004. godine s ciljem očuvanja tradicije, običaja, jezika i kulture svoje matične zamlje i jedino je udruženje Nijemaca u BiH.

Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci udruženje postoji samo na papiru a članovi ovog udruženja nisu htjeli govoriti za naš program rekavši da ne žele više da učestvuju u tim aktivnostima.

Prema posljednjem popisu Nijemaca je u BiH bilo 0,01 odsto

Predsjednik Saveza nacionalnih manjina Republike Srpske Stevo Havreljuk kaže da udruženje ima veoma mali broj članova: “Pretpostavljam da je borba ljudi za ličnom egzistencijom potisnula u drugi plan nacionalno pitanje i mislim da i iz tih razloga udruženje ne funkcioniše.”

Ukrainische Minderheit in Bosnien

Udruženje koje okuplja Ukrajince u BiH

Iako nema zvaničnih podataka, prema popisu stanovništva iz 1991. godine Nijemaca je bilo nešto manje od 500 ili 0,01 posto ukupnog stanovništva BiH. Pretpostavlja se da je ovaj broj danas znatno manji. Renate kaže da bi voljela da postoji aktivno udruženje koje bi okupilo Nijemce sa područija Banjaluke.

“Koliko vidim Česi i Ukrajinci su najaktivniji, jer ih ima više. Odu negdje, druže se i imaju kontakt sa tim svojim ljudima, a Nijemaca ima malo…”, kaže Renate.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. urednik: Svetozar Savić