1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Fit za Evropu – Hrvatska

Hrvatska eko-privredna zona

default

Dubrovnik

Hrvatska na putu ka Evropskoj uniji – od smrti bivšeg predsjednika Tudjmana, ova zemlja se velikim koracima kreće u pravcu Brüssela, Hrvatska će prva pristupiti Evropskoj unije najvjerovatnije 2O1O. godine. O tome putem referenduma moraju da odluče i hrvatski gradjani – no trenutno raspoloženje u ovoj zemlji nije baš samo pozitivno. Jedan od razloga je i tema o politici ribarstva koja je u Hrvatskoj već podigla velike valove.

Galebovi na krovovima istorijske promenade grada Splita takoreći vrebaju svaki brod koji uplovljava u malu ribarsku luku. Upravo se svojim brodom ukotvio Gordan Fradotović, koji sa cigaretom u ustima izvlači dva sanduka ribe na mol i pokazuje:

"Ovo je mol, sa parangala".

Fradotović je kao i mnoge njegove kolege ribar koji ne lovi mnogo. Za njega je ribarenje sporedna djelatnost. On ne zna da li će mu se i ubuduće isplatiti da ide u ribarenje. Za nekoliko godina Hrvatska će pristupiti Evropskoj uniji:

”Kad udje u Evropsku uniju, nek udju samo Italijani u naše vode – to će biti katastrofa, ribe neće biti. Kad oni dodju u vode za par godina neće biti ribe”.

Italija je na drugoj strani Jadrana – do Pescare je manje od dvije stotine kilometara. Za vedrih noći sa Marijana se čak mogu vidjeti i svijetla italijanskih obalskih gradova.

Ribarnica u Splitu: Italijanski ribari koji ilegalno ulaze u hrvatsku zonu od 12 milja na taj način ugrožavaju prodavce ribe u splitskoj ribranici. O tome o čemu – kako se priča - već i ptice pjevaju, jedan od ribara Bože Ivić kaže:

"Ima dosta jer dolazu u naše more i lovu i onda ih naši hvataju i kažnjavaju”,

Miodrag Lučić direktor fabrike ”Adria” za proizvodnju ribe pri tom strahuje da će visoko-moderne italijanske ribarske flote veoma brzo izprazniti more kada je riječ o ribi:

“To je realno očekivati jer broj naših brodova baš zbog takvih karakteristika nije u stanju loviti na otvorenom moru, dakle ima puno razloga jer dugo dugo vremena nije Hrvatska ulagala u ribarstvo, nego su ribari bili prepušteni najvećim dijelom sami sebi".

Postoje pojedine vrste riba čiji se broj dramatično smanjio, pogotovo one koji žive na dnu mora i koje su ujedno najplemenitije i najskuplje. Kako kaže Davorin Rudolf, profesor na fakultetu za medjunarodno pravo u Splitu, u pojedinim oblastima Jadrana bi se moralo zabraniti ribarenje:

“Imate neka područja, recimo Jabučka kotlina u blizini otoka Jabuka, tu su mrijesti riba. To je izuzetno važno područje. To morate zaštititi”.

Inače izmedju hrvatskih i italijanskih zona od 12 milja se nalaze medjunarodne vode u kojima svako može loviti ribu. To znači da se u toj zoni ne kontroliraju načini lova ribe. Hrvatska je zbog toga medjunarodne vode do sredine Jadranskog mora jednostano proglasila eko-privrednom zonom. A to znači da Hrvatska tu preuzima kontrolu nad lovom ribe te želi da zaštiti to područje od prekomjernog ribarenja. No to je naravno izazvalo uzbunu ne samo u susjednoj Sloveniji već prije svega u Italiji. Prodavač ribe Bože Ivić o tome kaže:

"To je naše more. Imamo mi pravo. Mi još nismo u Evropskoj uniji pa dam oni zapovijedaju. Zašto da mi dajemo naše more drugima da ga iskorištavaju. Dosta su nas iskorištavali". Predstavnik Evropske komisije u Zagrebu David Hudson na svojoj koži je osjetio bijes naroda prema Evropskoj uniji. Njegov zadatak je da putem informativne kampanje predstavi sliku Evropske unije u Hrvatskoj:

“Čini se da je javnost ovdje previše pojednostavila poruku Evropske unije, pa se čuje da Evropska unija ugrožava suverenitet Hrvatske, da Brüssel izdaje naredbe. Radi se o nesporazumu oko nagodbe izmedju ove tri zemlje. Nije bilo nikakve histerije, ali ima dosta zbunjenosti i nesporazuma".

Do nesporazuma nije došlo samo u hrvatskoj javnosti, već i medju pregovaračkim partnerima u Rimu, Brüsselu te u Zagrebu, o čemu Hudson kaže:

”Niko ne dovodi u pitanje pravo hrvatske vlade da proklamira jednu takvu zonu. To nije diskutabilno. Ono što je bitno je pitanje kako će se realizirati dogovor izmedju ove tri zemlje. Čak iako se ne radi o obavezujućem medjunarodnom ugovoru već o političkom sporazumu triju vlada. Radi se dakle o sporazumu u kojem se Hrvatska izjašnjava da na pratnere Evropske unije neće primjenjivati sistem ekološke privredne zone".

Razgovori o tom sporazumu iz 2OO4. odvijali su se pod nepovoljnim uvjetima za Hravtsku, prisjeća se Davorin Rudolf i nastavlja:

"Ispitivanja su pokazala da danas imamo 4O odsto manje ribe nego prije deset godina. To se mora regulirati. Hrvatska nije sada u situaciji da poduzima neke mjere zbog odnosa prema Evropskoj uniji. Pri tom Evropska unija forsira stvaranje privrednih zona za reguliranje ribarenja kao i zaštitu ribljeg fonda".

Tema je dakle odgodjena do Januara 2OO8. Prije tog termina u Hrvatskoj će se održati parlamentarni izbori i tada je moguće lako potpirivati emocije ovakvim slikama: bajkolika Dalmacija, siroti ribari i ukusna riba – koju bi Golijat iz Brüssela mogao da otme. Zato nije ni čudo da se pri spomenu “ulaska u Evropsku uniju” raspoloženje medju mnogim Hrvatima spušta na nulu, kao kod ove 7O-godišnje žene iz Zagreba:

“Riba će biti skuplja, sve će poskupjeti. Za siromašne ljude će nastupiti teška vremena”.

No to će potrajati još nekoliko godina – ulazak u Evropsku uniju je predvidjen za kraj ove decenije i o tome se putem refenduma moraju izjasniti sami Hrvati. Davorin Rudolf je uvjeren da nema mjesta strahovanju:

“Možete biti sigurni da će ova zemlja glasati za ulazak u Evropsku uniju. Objektivno gledano to je u interesu Hrvatske. Mi već sada profitiramo od evropskih subvencija. Konačno, to je sudbina Hrvatske”.

  • Datum 24.05.2007
  • Autor Klaus Dahmann, Andjelko Šubić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/Aj39
  • Datum 24.05.2007
  • Autor Klaus Dahmann, Andjelko Šubić
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/Aj39