1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Finansijske krize su uvijek postojale

Na svjetskim finansijskim tržištima situacija je potpuno turbulentna. To u biti nije ništa novo. Posebnost najnovije krize je u tome što su u nju umiješane i države.

default

Špekulacije i krize na berzi su postojale od kada ljudi raspolažu novcem. U to se naprimjer ubraja tvz. tulipanska kriza (tulipomanija) u Holandiji u 17. vijeku. Nekotrolisano poslovanje i pohlepnost su hiljade ljudi koji su ulagali u lukovice tulipana, otjerale u siromaštvo. Werner Abelhauser sa Univerziteta u Bielefeldu se bavi izučavanjem historijata finansijskih kriza i poznaje sva spektakularna previranja u prošlosti: "Recimo kriza Japan dioničkog društva koja je u međuvremenu zaboravljena. Slom švedskog modela u finansijskoj krizi 1991./92. godine. Nekoliko godina kasnije takozvana azijska kriza. Nakon toga ponovo je uslijedila kriza u Japanu, a krajem prošlog stoljeća i Dotcom kriza. To su u kratkom vremenskom periodu bile krize kojih se najvećim dijelom više ne sjećamo."

USA Schuldenkrise

I Sjedinjene Američke Države se bore sa velikom prezaduženošću

Fenomen koji već dugo postoji

Za Abelhausera je trenutna kriza stoga jedna od mnogih koja pokazuje učinke širom svijeta. To ima veze i sa procesom globalizacije, međusobnom ovisnošću finansijskih tržišta, kaže ovaj ekspert. Ona međutim ni u kom slučaju nije fenomen ovog stoljeća. Abelhauser podjeća na kreditni bum iz 1873. godine koji je doveo do toga da je u Beču jedna od najvećih evropskih banaka morala odustati od poslovanja na berzi, što je širom svijeta imalo posljedice: "Od kada imamo globalizaciju, a ona je počela sredinom 19. vijeka, jedan berzovni slom, kao u Beču 1873. je izazvao berzovni slom u Berlinu, a on je opet izazvao krah na berzi u New Yorku. Dakle ta povezanost je već poznata stvar", obrazlaže Abelhauser.

Zadužene države

Ovaj put su međutim države po prvi put uključene u krizu finansijskih tržišta. Sada je ograničena njihova sposobnost djelovanja, zato što su već zadužene. "Krizu finansijskih tržišta su države relativno suvereno i uspješno stavile pod kontrolu. Time su se međutim same zadužile. Sada imamo problem da država ne može više sa istom vjerdostojnošću kao 2008. ili 2009. godine intervenisati. Stoga je kriza sada takoreći u drugoj fazi u kojoj su i države uključene u nepovjerenje prema investitorima", kaže Abelhauser.

Flash-Galerie Symbolbild Euro

U krizu finansijskih tržišta po prvi put su uključene i države

Razlog što ove države više nisu u ulozi spasitelja leži u tome što su fiansijska tržišta u posljednjim decenijama razvila nevjerovatnu dinamiku, kaže ekonomski ekspert Abelhauser. "Tržita moraju biti obuzdana, moraju im se postaviti granice za vršenje visoko rizičnih poslova", kaže on. Akcije na tržištima su tokom najnovijih turbulencija u roku od sedmicu dana generalno izgubile na vrijednosti za 2,5 biliona dolara. No, ni to nije novi fenomen, kaže Abelhauser. On podsjeća na 19. oktobar 1987. godine kada je Dow Jones upisao najveći dnevni gubitak u historiji. Razlog je tada bila tehnička greška u trgovinskom sistemu.

Autorice: Monika Lohmüller / Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur.: Marina Martinović