Finansijska kriza - novi povod za staru priču UN-a

Kada banke propadaju a krediti postaju sve skuplji, onda to naravno ostavlja i ozbiljne posljedice na program Ujedinjenih naroda za razvoj i saradnju. Za suzbijanje siromaštva i gladi u svijetu, za borbu protiv pojedinih bolesti te za bolji razvoj siromašnih zemalja prije svega je potreban novac. A novac svakako nedostaje i Ujedinjenim narodima jer je smanjen dotok posebnih finansijskih sredstava koja su članice UN-a obećale Svjetskoj organizaciji.

Generalni sekretar UN-a Ban Ki Moon je zasjedanje 63. Skupštine UN-a u New Yorku otvorio riječima: „Globalna finansijska kriza ugrožava naš cjelokupni rad - finansiranje razvoja, socijalne izdatke u siromašnim i bogatim zemljama, koji su postavljeni kao milenijski ciljevi. Ako je ikada bilo potrebno zajedničko djelovanje te poziv vodećim predstavnicima iz cijelog svijeta, onda je to sada.“

Bush ustrajava na paketu od 700 milijardi dolara

Potrebno je, kako je istakao generalni sekretar UN-a, da se iznova u red dovedu međunarodna finansijska tržišta. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je na ovom skupu, kao predstavnik Evropske unije i kao njen predsjedavajući, u cilju savladavanja postojeće finansijske krize zatražio da se održi poseban susret na vrhu i to još u ovoj godini.

Američki predsjednik George W. Bush je tokom svog obraćanja obećao da će on sa američkim Kongresom, kako je i najavljeno, brzo provesti plan o stabilizaciji američkog finansijskog tržišta. No, to ne ide baš tako lako. U američkom Kongresu je prisutan otpor da se finansijskim institucijama na raspolaganje stavi bjanko-ček u visini od 700 milijardi dolara.

Bush je u svom posljednjem obraćanju pred UN-om također govorio i o borbi protiv terorizma: „Ujedinjeni narodi i druge multilateralne organizacije - to je sada prioritet. A da bi smo bili uspješni, moramo se koncentrirati i djelovati odlučno i efikasno. Umjesto da usvajamo rezolucije u kojima osuđujemo terorizam nakon što do njega dođe, moramo da tješnje sarađivati kako bi smo spriječili da do njega dođe.“

Sarkozy: „Odreknite se upotrebe nasilja“

Bush je također osudio i upad Rusije na gruzijski teritorij. O tome je govorio i francuski predsjednik Nicola Sarkozy. Prema njegovim riječima Evropa želi partnerstvo i zajedničku budućnost sa Rusijom, ali ne i bilo kakve kompromise po pitanjima suvereniteta, neovisnosti i teritorijalnog integriteta država: „Evropska poruka svim državama glasi da se odreknu upotrebe nasilja kada je riječ o rješavanju sporova.“

Za govornicom je bio i iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad koji je tom prilikom opravdavao atomski program svoje zemlje. Prema njegovim riječima pojedine sile pokušavaju da oduzmu pravo Iranu na korištenje atomske energije u mirnodopske svrhe, a to su one koje su, kako je rekao Ahmadinedžad, svojedobno proizvele atomsku bombu i koje su odgovorne za tragediju Hiroshime i Nagasakija. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier se još nije javio za riječ. On će se generalnoj skupštini UN-a obratiti u naredni petak. Do tada će imati niz bilataralnih susreta u New Yorku.