Financijska kriza zaobilazi Jugoistočnu Evropu | TEME | DW | 14.10.2008
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Financijska kriza zaobilazi Jugoistočnu Evropu

Svjetska finansijska kriza zasada ne pogađa ozbiljnije zemlje u regiji, smatra Vladimir Preveden, savjetnik Ureda za Jugoistočnu Evropu ugledne konzalting-firme Roland Berger sa sjedištem u Zagrebu.

Kriza će u ublaženoj mjeri doći do Jugoistočne Evrope sa zakašnjenjem i u ublaženom obliku

Kriza će u ublaženoj mjeri doći do Jugoistočne Evrope sa zakašnjenjem i u ublaženom obliku

Deutsche Welle: Gospodine Preveden, da li su banke u Jugoistočnoj Evropi takođe pogođene finansijskom krizom iz SAD-a i EU?

PREVEDEN: “Moje procjene su da banke u regiji nisu još pogođene. Vodeći finansijski i ekonomski stručnjaci, kao i ministri vlada i državne banke posmatraju situaciju veoma smireno. Kriza će se u regiji osjetiti u manjem intenzitetu i sa zakašnjenjem. Sredinom sljedeće godine će se osjetiti posljedice. Razlog toga je, što najveći broj banaka u Jugoistočnoj Evropi pripada velikim evropskim bankama. Te banke imaju veoma restriktivne uvjete za dodjeljivanje kredita što se smatra dobrom prevencijom protiv trenutne krize.

Osim toga, ispostave velikih nacionalnih banaka u regiji imaju dobre rezerve kapitala i posjeduju strogo uređen menadžment, tako da ne trebamo brinuti o pogrešnom poslovanju tih banaka. Drugo pitanje je, da li će banke u regiji biti pogođene u slučaju da centrale tih banaka uđu u krizu. To je teško procijeniti jer to zavisi o kvalitetu poslovanja svake banke zasebno. Ako bi u tom slučaju ispostave banaka iz Jugoistočne Evrope – koje inače uspješno posluju – počele subvencionirati centrale koje su u krizi, onda bi naravno i ispostave upale u krizu.“

Roland Berger

Roland Berger, osnivač svjetski ugledne konzalting firme

PREVEDEN: U kojoj mjeri su sigurne ušteđevine privatnih lica koja su svoj novac povjerile inostranim bankama? Osjete li se gubici zapadnih banaka i u ispostavama tih banaka u Jugoistočnoj Evropi?

PREVEDEN:„Ušteđevine privatnih lica su sigurne jer banke imaju velike rezerve kapitala. Međutim, ako pričamo o zapadnom Balkanu – to jest o zemljama kao što su Srbija, BiH, Makedonija i Bugarska – onda je važno napomenuti da se privatne ušteđevine u tim zemljama uglavnom čuvaju kod kuće. Taj kapital sigurno neće biti ugrožen.“

DW: Da li bi vlade zemalja Jugoistočne Evrope bile uopće u stanju pomoći pri suzbijanju krize?

PREVEDEN:„Vlade nisu uopće u stanju da interveniraju. Vlade u regiji se sve nalaze u velikim dugovanjima. Na primjer, hrvatski državni dug iznosi oko 90% bruto društvenog produkta. Dakle, nova dugovanja uopće nisu moguća, a i proces pridruživanja EU to ne dozvoljava.“

DW: Koje će posljedice kriza imati na ukupnu ekonomiju u regiji?

PREVEDEN„Smatram da će to imati direktne posljedice za mala i srednja preduzeća. Dakle, u fazi kada se ta preduzeća oporavljaju od loše političke situacije u regiji, nastupa nova kriza. A to je poskupljenje kredita. Koliko će se kamatne stope povećati, to je teško reći, ali 1 do 2 % sigurno."

Preporuka redakcije