1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Financijska kriza danas i jučer

U ponedjeljak (29.10.) navršilo se 80 godina od Crnog utorka, prve velike svjetske financijske krize. 1929. su burze doživjele potpuni krah. Uslijedila je "Velika depresija". Može li se i danas očekivati depresija?

default

Druge, manje poznate krize su često lokalnog karaktera, jer su ograničene na neku regiju ili pojedinačna tržišta. Ali ove dvije, sadašnja svjetska financijska kriza i krah od 1929., sliče zbog toga što su to globalne financijske krize. Manfred Jäger, stručnjak za financije pri Institutu njemačkog gospodarstva u Kölnu, navodi da sliče i zbog toga, jer su rate zaduženosti bile previsoke. "To znači da je previše investirano s posuđenim novcem. To onda, ako investicije nisu bile uspješne, vodi do nestašice i određene stege. Dug se ne može otplatiti, što vodi do zastojâ. I onda dođe do ovakve opadajuće spirale."

Može li i sada uslijediti velika depresija?

Može li i sada uslijediti velika depresija?

Politika naučila povijesnu lekciju

Jäger također smatra da su političke mjere, koje su poduzete za ublažavanje krize, trenutačno djelotvorne. Očito je politika naučila svoju povijesnu lekciju, kaže ovaj financijski stručnjak. Trenutačno sve ukazuje na to da će svjetsko tržište pronaći dobar put van iz krize, što je prema mišljenju Manfreda Jägera bitna razlika u odnosu na krizu od 1929. Glavna razlika je da je politika danas znantno drukčije reagirala kad je u pitanju novac. Prije 80 godina su masivno povišene kamate, što je novčanom toku takoreći "ispilo svu krv", kaže Jäger. "Ovaj put su i centralne banke drukčije regirale. Ubrizgale su dosta dodatne 'krvi' u financijski krvotok. To je stabiliziralo financijski sustav", dodaje.

Burza na Filipinima

I sadašnja kriza je zahvatila tržišta diljem svijeta

Kreditnog tjesnaca dakle neće biti, smatra ovaj financijski stručnjak. Poduzećima će stajati na raspolaganju dovoljno kreditâ. Ali, ako te injekcije kapitala budu ometane u narednom razdoblju i time dođe do zastoja u gospodarstvu, onda bi i sadašnja kriza mogla dovesti do depresije.

Japan plakativan primjer kako ne treba regirati

"Ako opet dođe do negativnog gospodarskog razvoja, mogli bismo govoriti o depresiji. Međutim, ipak smatramo da je to scenarij koji se najvjerojatnije neće dogoditi."

Pritom Jäger upozorava da se treba učiti iz financijske krize od prije 80 godina, ali i da trebamo učiti iz novijih kriza. Tako bi politika, smatra Jäger, mogla puno naučiti i iz krize, koja je krajem devedesetih zadesila Japanu i dijelove Azije, jer je upravo Japan plakativan primjer kako financijska kriza može potrajati i deset godina, ako politika ne donese prave odluke, navodi financijski stručnjak Manfred Jäger.

Autori: Klaus Ulrich / Marina Martinović

Odg. urednik/ca: