1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Program

Februar

„Bosansko proljeće“ je bilo glavna bh. tema u njemačkim novinama koje konstatuju: „građanima BiH je očito puna kapa vladajućih `lešinara`. Političari moraju platiti račun zbog prokockanog povjerenja građana“.

„Ovo nisu etničke, već socijalne eksplozije koje potresaju BiH. Zbog toga ne čudi da su protesti počeli upravo u Tuzli, gradu čiji su stanovnici u vrijeme bivše Jugoslavije živjeli od svoje industrije, ali u kojem je tokom posljednjih godina sve više industrijskih pogona okončalo svoj rad“, ocjenjuje Frankfurter Allgemeine Zeitung početak februarskih protesta u BiH. Ovaj list ocjenjuje kako je BiH zarobljena vladavinom stranaka koje pljačkaju. „Ipak sve je manje onoga što bi se moglo opljačkati jer BiH se nalazi pred bankrotom. Ničija zemlja je spaljena“, navodi FAZ.

„Vatra očaja“, naslov je teksta objavljenog u Südeutsche Zeitungu. „Demonstracije su rezultat nezadovoljstva koje se gomilalo godinama. Ova mala balkanska zemlja gorko je siromašna, ali posjeduje vladajuću garnituru koju čini više od 160 ministara".

U komentaru "Zajednički protiv nacionalizma", „Tageszeitung“ piše da se „previše toga nakupilo kod ljudi, previše frustracija zbog socijalnog i političkog stanja. Sve je to još uvijek na početku. Ali za cjelokupno stanovništvo u Bosni i Hercegovini je već godinama jasno da se nešto značajno mora promijeniti. Komplikovano ustrojstvo države, stvoreno od strane međunarodne zajednice, pogoduje vladavinu stranaka s neodgovornim i korumpiranim političarima, koji nemaju interesa za reforme potrebne za EU perspektivu."

„Najšarmantnije Zimske olimpijske igre ikad “

List „ Südeutsche Zeitungu“ u februaru je objavio opširnu reportažu 30 godina nakon održavanja, kako ocjenjuje, 14-ih „najšarmantnijih Zimskih olimpijskih igara ikad“. Međutim, nakon podsjećanja na borilišta, ona sportska, list takođe podsjeća i na borilišta iz posljednjeg rata. „Na samo 30 kilometara od Jahorine nalazi se glavni grad Bosne i Hercegovine. A izgleda kao da između ovih mjesta leže svjetovi, mnogo drugačije nego što je to bilo te 1984. Ratne slilke od 1992. su prekrile sjećanja na Zimske olimpijske igre. Od kraja rata 1995. BiH je podijeljena na Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine, a time su podijeljeni i olimpijski tereni. Skijaški tereni na Jahorini su na teritoriji Republike Srpske – ratnom uporištu, pred Haškim sudom optuženog srpskog vođe, Radovana Karadžića. Bjelašnica, na kojoj su se takmičili muškarci, skakaonice na Igmanu ili ledena dvorana Zetra u Sarajevu su u Federaciji BiH – a u ratu su uništene od strane armije bosanskih Srba“, piše SZZ i konstatuje da i 18 godina nakon rata zajednički grad egzistira samo na papiru. „Jer, duboko podijeljeni, Srbi žive u Republici Srpskoj, a Bošnjaci i Hrvati u Federaciji.“

Od Miloševića do Izetbegovića: "Zločesti sinovi" balkanskih predsjednika

"Zločesti dječaci Balkana" jedan je od naslova medija na njemačkom jeziku koji su u februaru pisali o sumnjivim poslovima sinova nekadašnjih predsjednika balkanskih država. „Političari poput Slobodana Miloševića, Alije Izetbegovića ili Ibrahima Rugove godinama su određivali sudbinu balkanskih država. Njihovi sinovi danas privlače pažnju pravljenjem skandala ili vođenjem sumnjivih poslova, piše „Tagesanzeiger“.

„U Sarajevu se može čuti kako arhitekta Bakir Izetbegović kontroliše građevinsku branšu i da ima veze sa organizovanim kriminalom. U jednom izvještaju UN-a o nestalim novcima za pomoć BiH (riječ je navodno o jednoj milijardi dolara) Izetbegović "junior" se tereti za korupciju: Kao šef Odjela za urbanizaciju i razvoj grada navodno je poslove gradnje davao svojim prijateljima - u zamjenu za novac. "Sve to su obične laži", kaže ovaj političar. On ne mora da strahuje od ionako slabih sudskih institucija u toj državi", piše Tagesanzeiger.

default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.