FBiH: Kvalitet u zdravstvu zaboravljen

Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu Federacije BiH (AKAZ) je nadležni organ u oblasti poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH. Trebalo je da ova Agencija prati rad zdravstvenih ustanova i pojedinaca te da ustanovi kakav je kvalitet usluga koje pružaju zdravstvene ustanove u ovom bh. entitetu.

Međutim, od samog osnivanja 2005. godine Agencija je osuđena je na puko preživljavanje. Tada je, kaže direktor Agencije Zoran Riđanović, donesen zakon prema kojem bi se Agencija sama trebala finansirati. "Što je nemoguća misija, a to je pokazao i jedan projekat Evropske unije u kojem su nam francuski konsultanti pokazali tablicu svih agencija u Evropi od kojih se nijedna ne finansira samostalno", ističe Riđanović, podsjećajući da "Agencija nije profitna ustanova".

Nezainteresirani fondovi zdravstvenog osiguranja

Ni fondovi zdravstvenog osiguranja u BiH, s izuzetkom tuzlanskog, ne žele finansirati kvalitet zdravstvenih usluga. "To je glavni uzrok svih naših problema. Da bi se uvezao kvalitet zdravstvenih usluga, tu moraju biti i fondovi zdravstvenog osiguranja koji će, preko ekspertnog mišljenja Agencije ustanovama priznati da rade kvaliteno i sigurno", ističe direktor AKAZ-a.

Saradnje sa federalnim Ministarstvom zdravstva gotovo da i nema, ne samo zbog podijeljenih nadležnosti između entiteta i kantona. Ispostavilo se da nema ni političke volje, no Riđanović tvrdi da to nisu jedini razlozi. "Nekim zdravstvenim ustanovama ne odgovara transparentnost niti mjerenje učinka i kvaliteta tog učinka. Evo, reći ću da Klinički centar u Sarajevu pruža dosta jake, ne aktivne, ali pasivne otpore uvođenju sistema kvaliteta", kaže Riđanović.

Finansijskih problema ima i srodna agencija u Republici Srpskoj, iako u znatno manjoj mjeri, "jer je Republika Srpska centralizirani entitet i oni na temelju odluka vlade daju određena sredstva za rad agencije", ističe Riđanović. Saradnja između dvije agencije bila je dobra, sve do zaoštravanja političkih odnosa u BiH. "Radili smo i ukrštene akreditacijske preglede, edukacije, razmjenjivali ideje i dokumente", kaže direktor AKAZ-a.

Najviše ispaštaju građani, odnosno pacijenti

Jedan od rijetkih političara koji su imali razumijevanja za potrebe Agencije potpredsjednik Federacije Mirsad Kebo. "Ovakve agencije mogu da doprinesu uvođenju evropkih standarda i ova Agencija sigurno predstavlja jednu od onih institucija i karika uvođenja standarda u sve pore bh. društva" što bi BiH trebalo približiti EU, ističe Kebo. On, međutim, nije želio komentirati agoniju AKAZ-a. Nisu to željeli ni u Ministarstvu zdravstva, i to je jedan od razloga što je direktor Riđanović ogorčen na aktuelne političare.

"Nikad nas u Ministarstvu nisu doživjeli kao ozbiljnu instituciju koja bi trebala da ima deset, petnaest ili više uposlenih. Znate li koliko nas sada ima? Šest", kaže direktor AKAZ-a. On se ipak nada da će na predstojećim izborima doći do promjene u strukturama vlasti, a time, "možda i do promjene odnosa prema Agenciji". "Žalosno je to što, u međuvremenu, ispaštaju oni radi kojih je Agencija i osnovana - građani, odnosno pacijenti", ističe Riđanović.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić