1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

FAZ o BiH: Nepodjeljivo podijeljena

Glavni grad BiH Sarajevo, Zemaljski muzej

Glavni grad BiH Sarajevo, Zemaljski muzej

U članku pod nazivom «Nepodjeljivo podijeljena» Frankfurter Allgemeine Zeitung bavi se Bosnom i Hercegovinom i njenim apsurdnim dejtonskim uredjenjem, koje se, kako stoji u tekstu, mora promijeniti:

«Ukoliko BiH želi pristupiti Evropskoj Uniji mora reformirati svoj komplicirani Ustav. Ovo je zahtjev iz Brisela koji se već godinama šalje na adresu glavnog grada Sarajeva i sporednog i suprotstavljenog grada Banja Luke. Mišljenje o tome da je raskomadana BH-država nefunkcionalna, staro je kao i poslijeratna Bosna. U rezoluciji Vijeća Evrope o neophodnosti reformi navedeno je niz slabosti, koje u ovoj zemlji doprinose održavanju statusa quo. Navedimo samo neke: 60% bruto društvenog proizvoda se izdvaja za finansiranje državnog aparata, zemlja ima 5 predsjednika, tri državna i dva entitetska. Uz to, kada se uzmu u obzir i kantoni, dolazi ukupno 13 premijera, više od 180 ministara i 760 zastupnika. Upravni aparat je prevelik, odluke razvodnjene i zahvaljujući pravu veta, koje imaju njene etnije, završavaju u slijepim ulicama. Dejtonska Bosna guši samu sebe,»

piše FAZ i dodaje:

«Reforma policije ne može da zaživi jer to ne žele političke partije iz Republike Srpke. Hrvati, odnosno njihovi politički predstavnici sprječavaju zakon o javnom servisu, prije nego što dobiju svoj nacionalni kanal. Lista medjusobnih blokada je dugačka. Bošnjaci imaju pravo kada kažu da je podjela Bosne u etnički čiste oblasti istorijski neopravdana i besprimjerna. Bosanske Republike Srpske nikada u prošlosti nije bilo. Ali jake države sa centralističkom vladom takodjer nije bilo. Samoopredjeljenje BH-naroda, koje je rezultiralo samostalnom državom prije se može posmatrati kao izuzetak, nakon što su ovom zemljom stoljećima vladale velike sile. Iz Vizantije, Francuske, Hrvatske, Turske, Austrije i Madjarske dolazili su vladari i dijelili zemlju kako je kome odgovaralo. Uglavnom su katolici, pod pritiskom osmanlija, prešli na islam, iako to mnogi Bošnjaci nerado čuju. Kada je san o zajedničkoj zemlji Jugoslaviji postao java, u srpski dominiranoj državi, nije više bilo govora o bosanskoj nezavisnosti. U drugom svjetskom ratu Bosna i Hercegovina je bila dio Nezavisne Države Hrvatske, pod vojnom čizmom Njemačke i Italije. U isto vrijeme su se u Bosni i Hercegovini jedni protiv drugih borili hrvatski, muslimanski i srpski ekstremisti. Najveće žrtve bili su Srbi. Titovi pobjednici partizani, vodjeni Srbima, su tek pred kraj rata poduzeli osvetnički pohod. O tome se u Titovoj Jugoslaviji nije smjelo pričati. Bošnjaci, potpomognuti medjunarodnom zajednicom, odbijaju novi popis stanovništva, obrazlažući to činjenicom da će se na taj način cementirati etničko čišćenje. Moguće da je to tako ali ništa ne mijenja na stvari da Bosna i Hercegovina, kao što se nikada nije bila jedinstvena država,

zaključuje novinar lista «Frankfurter Allgemeine Zeitung».