1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

"Fakelaki" u džep a država propada!?

Grčka je pred bankrotom. Ministri finansija EU su u ponedeljak (16.02.) vladi u Atini dali rok od mjesec dana da počne sprovoditi rigorozne mjere štednje. To je lako reći, ali teško ostvariti.

Zastave Grčke i EU

Grčka je ignorisala upozorenja da se ne smije trošiti više novca nego što pristiže u državnu kasu.

Symbolbild Rettung Griechenland Rettungsring

Ogromni dugovi i falsifikovane državne statistike su uzrok gubljenja povjerenja u Grčku, ne samo unutar Evropske unije nego i na svjetskom tržištu finansija. Dug za vratom vlade u Atini iznosi preko 300 milijardi eura. Godišnje ova zemlja pravi dug u visini od 12,7 odsto svog bruto društvenog proizvoda. Profesor ekonomije na Univerzitetu u Lajpcigu, inače i sam Grk, Spiros Paraskevopulos, korijene problema vidi u ponašanju u prošlosti.

"Politika razvoja se u proteklih 30 godina bazirala na podsticanju potrošnje. Najgore je što svi znaju da kada finansiraju potrošnju kreditima, dođe dan i kad krediti moraju da se vrate. Grčka je živjela iznad svojih mogućnosti, kako država tako i njeni građani", kaže Paraskevopulos.

Bez neophodnih reformi

I tokom osamdesetih i devedestih godina prošlog vijeka Grčka je bila suočena s finansijskim poteškoćama. U to vrijem je vlada izlaz našla u inflaciji vlastite valute, što je tada bila drahma. Tako se smanjivao uvoz, a povećavao izvoz. Ta politika je stupanjem u zonu zajedničke valute euro postala nemoguća, kaže ekonomski ekspert Babis Papadimitrou.

"Politička elita i Vlada Grčke proteklih godina nije shvatila šta to znači monetarna unija. Sasvim je razumljivo da morate da smanjite svoj deficit ukoliko dijelite svoju valutu s drugim državama. Vlada je dugo ignorisala taj princip. Nisu sprovedene neophodne reforme", objašnjava Papadimitrou.

U korist političke klijentele

Griechenland Finanzkrise #NO FLASH#

Glavni problem ove države su troškovi javnog sektora. Tu se moraju obaviti korjenite reforme, smatra profesor Paraskevopulos. Uštede se moraju prvenstveno ostvariti smanjenjem plata državnih službenika. U razumne mjere se ubrajaju i ukidanja poreskih olakšica i zamrzavanje otvaranja novih radnih mjesta u državnoj službi. Ne smije izostati ni borba protiv utaje poreza i korupcije. Svake godine Grčkoj na razne načine iz ruku izmakne oko 20 milijardi eura poreza. Statistike pokazuju: Svaka porodica u toj zemlji godišnje plati 1600 eura mita. Bez "fakelakija", kako Grci zovu kovertu s novcem, ne može se obaviti nijedan posao.

"Imamo vrlo nisku produktivnost. Stranke koje su se mijenjale na vlastii, donosile su odluke u korist svoje političke klijentele, i tako sada imamo prenapuhan državni aparat koji odnosi nevjerovatnu količinu novca. To je mjesto od kojeg se moraju početi reforme. To je lako reći, ali kad se s tim krene, onda se mora računati i s reakcijama ljudi pogođenih takvom odlukom", kaže profesor Paraskevopulos.

Autor: Stamatis Asimenios/ Azer Slanjankić

Odg. urednik: Svetozar Savić