1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Facebook i saradnja sa tajnim službama

Slučaj bivšeg šefa sigurnosti Facebooka, koji je dobio posao u američkoj tajnog službi, dobar je primjer kako usko surađuju društvene mreže i tajne službe.

Illustration - Ein Junge reibt sich am 15.05.2013 in Leichlingen (Nordrhein-Westfalen) vor seinem Laptop beim betrachten der Facebook Seite die Augen. Eine umfangreiche Studie zum Thema Mobbing unter Kindern und Jugendlichen in Internet und sozialen Netzwerken wird in Köln vorgestellt. Foto: Oliver Berg/dpa (zu dpa-KORR.: Bündnis stellt umfangreiche Studie zu Cybermobbing vor vom 16.05.2013)

Symbolbild Cybermobbing

Opseg masovnog prikupljanja podataka američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) je golem - navodno se špijuniralo i prijatelje i neprijatelje. Ali odakle je tajna služba crpila tolike informacije? Izvor svih tih podataka jedva je desetljeće star: riječ je o društvenim mrežama.

Granica između zaštite podataka i prikupljanja podataka je tanka - i kako se ispostavilo - propusna. U svibnju ove godine New York Times je objavio da je šef sigurnosti facebooka, Max Kelly, 2010. napustio svoju poziciju i prešao u drugo veliko američko poduzeće, u kojem se također treba baviti analizom podataka: NSA. U radnom okviru Ministarstva obrane, NSA je odgovoran za praćenje i dešifriranje elektronske komunikacije.

Izravan pristup

Prijelaz šefa sigurnosti najveće društvene mreže na svijetu kod američke tajne službe, dogodio se samo nekoliko mjeseci nakon što je NSA započela s programom za špijunažu PRISM koristiti i podatke s facebooka. Kellyev prijelaz bio je tajna tri godine - što pokazuje i koliko je uska suradnja američke tajne službe i društvenih mreža.

Bliska suradnja tajnih službi, informatičkih firmi i društvenih mreža

Bliska suradnja tajnih službi, informatičkih firmi i društvenih mreža

Nikome se ne treba pravdati

Državne tajne službe su uvijek tražile podatke i informacije, a informatičke firme su, naravno, svoje znanje i uređaje prodavali američkoj vladi. No, podaci o korisnicima su sve važniji i za komercijalna poduzeća i za njihov marketing. Jedna strana treba informacije, druga teži profitu - što stvara povoljne uvijete za uspješnu suradnju.

"Američki online marketing posjeduje sveobuhvatnu i personaliziranu bazu podataka i s njima povezano ciljne skupine, u bilo koje doba dana oni mogu prikupljati i pristupiti tim podacima", objašnjava Jeffrey Chester. "To ne znači da smo mi dobrovoljno dali podatke. Rasprava oko PRISM programa bi se trebala usredotočiti na rast komercijalnih podatkovnih imperija, a koje se nikome ne moraju pravdati, kao i tehnologije koja im omogućava", kazao je generalni direktor "Centra za digitalnu demokraciju" u Washington.

Poveznica između društvenih mreža i vlade nije ništa novo, kaže Chester. "Između telefonskih kompanija i vladinih organa uvijek je postojala suradnja. Poduzeća kao što su Google i Microsoft aktivno su uključeni u zadatke za Ministarstvo obrane", objašnjava on u razgovoru za Deutsche Welle. No, za njega je zabrinjavajuće što NSA regrutira ljude iz najviših redova. “ No, NSA zapravo imitira samo, što društvene mreže sa svojim promatranjem već rade."

Sveobuhvatno i složene

Cijeli opseg kooperacije američke tajne službe i facebooka ostat će zagonetka. No, tehničke mogućnosti internet mreža su već odavno poznate, a online mreže žele još više proširiti pristup informacijama, tvrdi direktor iz Washingtona. "Oni stvaraju centrale kojima je zadatak kontroliranje i analiziranje društvenih mreža."

Simon Weiß iz Piratske stranke smatra da je zahtjev za transparetnošću prioritet. "Bez javnih informacija o razmjeru i vrsti kooperacije možemo samo nagađati. Posljednji izvještaj transparentnosti kompanije Google, pokazuje da su upiti državnih institucija o društvenim mrežama zadnjih godina u konstantnom porastu", napisao je on u e-mailu za Deutsche Welle. "

GettyImages 170293810 NEW YORK, NY - JUNE 10: A supporter holds a sign at a small rally in support of National Security Administration (NSA) whistleblower Edward Snowden in Manhattan's Union Square on June 10, 2013 in New York City. About 15 supporters attended the rally a day after Snowden's identity was revealed in the leak of the existence of NSA data mining operations. (Photo by Mario Tama/Getty Images)

Snowden je još uvijek u bijegu zbog otkrivanja špijunaže

Podaci koje Snowden iznio u javnost pokazuju da postoji velika diskrepancija između onog što se govori javnosti i onog što se zapravo događa. Društvene mreže rado tvrde da vladinim institucijama daju pristup privatnim informacija samo ako postoji pravni razlog za to. Međutim, društvene mreže i same znaju preuzeti inicijativu - prema navodima New York Timesa unutar poduzeća se osnivaju čak i timovi stručnjaka, čiji je zadatak saznati na koji način bi se vladinim institucijama mogao još više olakšati pristup informacijama.

Potrebna je reorganizacija

Programi za špijunažu sami po sebi i nisu problematični, smatra Carl Miller iz Centra za analizu društvenih mreža (CASM), problem nastaje zbog tajnovitosti oko njih. Do nedavno su PRISM i Tempora bili nepoznati. Društvene mreže i tajne službe zasigurno mogu biti od vrlo korisni, ali njihov rad se mora odvijati u okviru javnosti, objašnjava Miller. "U puno slučajeva se stvara dojam, da oni rade bez znanja i odobravanja javnosti i upravo to je razlog zabrinutosti."

Zašto sigurnosne snage trebaju podatke društvenih mreža za Millera je potpuno jasno. Ljudi su svoj društveni život kompletno prebacili na digitalnu platformu: "Sve dobre stvari kao što su suradnja i rasprave, ali postoje i ilegalne i problematične internet stranice." Društvene mreže olakšavaju kriminalcima posao, stoga vlasti moraju reagirati kako bi mogli osigurati sigurnost, upozorava stručnjak za društvene mreže.

Autori: Benjamin Knight / Svjetlana Rezo

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije