1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Evrozona - Grčka: dogovor postignut

Konačno postignut dogovor lidera evrozone i Grčke. Detalji nepoznati, ali je jasno da dogovor ne ide u pravcu kojem su se nadali u Atini. Cipras hitno mora "progurati" reforme, a u sopstvenim redovima nailazi na otpor.

"Postigli smo jednoglasan dogovor. Sve je spremno za program pomoći Grčkoj uz ozbiljne reforme i finansijsku podršku", objavio je predsjednik Savjeta EU Donald Tusk. Detalji dogovora još nisu poznati, ali se mogu naslutiti.

Tokom noći, kao da je većina lidera 19 zemalja evrozone bila suvišna u Briselu, jer plenum je više puta prekidan kako bi se razgovaralo u malim grupama. Često su nasamo ostajali Aleksis Cipras, Angela Merkel, Fransoa Oland i Donald Tusk kao predsjednik Savjeta EU. Grčki premijer je više puta telefonirao u Atinu, odakle stižu najave raskola u njegovoj Sirizi, ali i nezadovoljstva koalicionog partnera iz radikalne desnice.

Čemu se opire Atina?

Kako prenose izvještači, Cipras se najviše opire prijedlogu da Grčka svoju državnu imovinu u vrijednosti od 50 milijardi evra prebaci u posebni fond (čije bi sjedište moglo biti u Luksemburgu) koji bi prodajom imovine finansirao grčke dugove. Ta ideja stoji u takozvanom dokumentu na četiri stranice od kojeg su povjerioci krenuli, a koji se očigledno naslanja na prijedlog njemačkog ministra finansija Volfganga Šojblea. Grčka strana tvrdi da ne posjeduje toliku vrijednost koja može da se privatizuje, a čak i Međunarodni monetarni fond polazi od tek sedam milijardi evra vrijednosti.

Druga stvar kojoj se Cipras usprotivio je mogućnost tajm-auta, odnosno istupanja Grčke iz evrozone na najmanje pet godina. Tu opciju je takođe u pregovore unio Šojble, ali, kako prenose izvori bliski pregovorima, o tome se više ne razgovara. Cipras još zahtijeva da kreditorska Trojka (Institucije) ne dira u zakone koje je njegova vlast donijela u prethodnom periodu, da Evropska centralna banka odmah poveća obim hitne pomoći grčkim bankama, kao i da u dogovoru bude sadržana jasna formulacija "olakšanja dugova".

Moguće da nije nevažno što se sada govori o „olakšanju“ umjesto o otpisu, jer kreditori i dalje odbijaju klasični otpis dijela dugova, ali itekako ima načina da se dugovi otpišu na posredan način, recimo produžetkom grejs perioda za 30 godina, čime bi inflacija prirodno pojela veliki dio grčkog duga. Osim toga, kreditori traže da Ciprasova vlada već do srijede kroz parlament u Atini "progura" reformu penzionog i pravosudnog sistema, finansijskog tržišta povećanje poreza, kao i da dodatno liberalizuje zakone o radu.

Raskol u Sirizi?

Jedan predstavnik grčkih pregovarača u Briselu rekao je agenciji AFP da problem nastaje samo kod privatizacionog fonda i uloge MMF-a. Njemačka strana zahtijeva da MMF učestvuje pojačano, dok Atina odbija da uzima skupe kredite od te institucije čije metode naziva "kriminalnom iznudom". Kod ostalih tema postoji napredak i skoro i saglasnost, rekao je neimenovani predstavnik Sirize. No on nije bio zadovoljan dogovorenim: "Svako bi pristao kad mu je pištolj prislonjen uz sljepoočnicu".

Dogovor skoro postignut, čeka se odgovor iz Atine.

Dogovor skoro postignut, čeka se odgovor iz Atine.

Na ulicama Atine demonstranti. Mnogi u Grčkoj smatraju da je Ciprasova vlada prekršila ne samo sva predizborna obećanja iz januara, što je i sam Cipras priznao, nego i mandat građana dat na referendumu na kojem su ubjedljivo odbijene slične mjere štednje koja su i sada u igri. Cipras će danas vjerovatno imati posla sa disciplinovanjem sopstvenih redova i vjerovatno iz vlade izbaciti nekoliko najoštrijih kritičara. Također, 16 poslanika Sirize za sada se protivi dogovoru. Šef koalicione desničarske stranke i ministar odbrane Panos Kamenos napisao je na Tviteru: "Sada je jasno da žele da nas slome. Dosta je bilo".

Natezanje tek slijedi

Tek kada i ako Atina isporuči prve reforme moći će da se priča o obuhvatnom, trećem po redu, paketu pomoći u iznosu od 82 do 86 milijardi evra. Ranije je Grčka pominjala sumu od 53,5 milijardi evra za naredne tri godine. Tu odluku moraju da potvrde i parlamenti nekih zemalja evrozone, između ostalih i Bundestag. Stoga treba dogovoriti i prelazno finansiranje kako bi Grčka mogla da vrati rate kredita koje dospijevaju, najprije 3,5 milijarde evra Evropskoj banci za nedjelju dana.

Mnogo toga je u vazduhu, ali je za sada u Briselu jasno samo jedno: šefovi država i vlada evrozone postavili su rekord u noćnom zasijedanju koje je trajalo više od 15 sati. Nema odmora ni za političare, ni za izvještače u Briselu.

Audio i video zapisi na tu temu