Evropsko tržište rada ostaje zatvoreno za Bugare i Rumune

Najkasnije 1. januara 2012 godine će svim radnicima iz Bugarske i Rumunije vrata EU biti otvorena. Do tada nadaju se u Briselu, će prosječna plata u pomenutim zemljama dostići tako visok nivo, da se više ne mora računati sa velikim brojem iseljenika u zapadne zemlje. Bugarska i rumunska vlada su posebno kritikovale odluku Velike Britanije i Irske da trenutno u potpunosti zatvore svoije granice za radnike iz ovih zemalja. Još tokom posljednje runde proširenja, 2004 godine, Velika Britanija, Irska i Švedska su primale radnike iz novih članica EU. S obzirom međutim da je u Veliku Britaniju stiglo 300.000 umjesto planiranih 20.000, vlada se pod pritiskom javnosti odlučila da zatvori svoje granice za nove useljenike.

Njemačka ne želi uvoditi olakšice

Gerd Anders državni sekretar u saveznom ministarstvu za rad izjavio je da Njemačka s obzirom na visoku stopu nezapolenosti ne može primati radnike iz Bugarske i Rumunije. Slično će postupiti i Austrija, Francuska i većina drugih članica EU. Nejasno je kako će se ponašati osam istočno ervopskih zemalja koje su Uniji pristupile 2004 godine i koje su se tada zalagale za potpuno slobodno tržište rada. Mađarska i češka vlada argumentiraju da će ukoliko zapadne zemlje zatvore svoje granice za radnu snagu iz Bugarske i Rumunije, radnici iz ovih zemalja svoju šansu potražiti u njihovim zemljama.

Jeftina radna snaga u novim članicama

2004 godine su sve države EU osim Švedske, Velike Britanije i Irske na svom tržištiu rada ograničile mogućnosti za radnike iz novih članica. Nakon dvije godine su Italija, Španija, Portugal, Grčka i Finska ukinule ta ograničenja. Belgija, Danska, Francuska, Luksemburg i Holandija namjeravaju postepeno uvoditi olakšice. Samo Njemačka i Austrija i dalje ne žele otvoriti svoje tržište rada. Najkasnije od 1. maja 2011 godine će svi građani EU: iz Poljske, Mađarske, Češke, Slovačke, Slovenije i baltičkih država, imati slobodan pristup EU. Granice koje se polako otvaraju i lagano objedinjavanjee tržišta rada u EU privlače i useljenike iz trećih zemalja. U Rumuniji, Bugarskoj, Poljskoj, Mađarskoj i drugim istočno-evropske zemljama u međuvremenu su ilegalni useljenici iz Moldavije, Bjelorusije, Vijetnama i Kine postali jeftina radna snaga.