1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Evropski sud poništio sporazum "Sigurna luka"

Evropski sud je u utorak (6.9.) poništio regulativu između EU i SAD "safe harbour" o tome gdje veliki internet-koncerni treba da čuvaju podatke o svojim korisnicima. Oni su ih do sada čuvali u domovini koncerna SAD-u.

Znate li gdje Fejsbuk, Gugl i Tviter čuvaju podatke o Vama? Glupo pitanje? Jeste – ako uzmemo u obzir samo tehničku stranu interneta. Zahvaljujući globalnim tehničkim standardima i brzoj vezi, praktično je svejedno da li se podaci o nekom njemačkom korisniku čuvaju na serveru u Njemačkoj, Švedskoj, Irskoj ili SAD.

To, međutim, nije svejedno borcima za zaštitu privatnih podataka i podataka. Za njih odlučujuće pitanje glasi: gdje se čuvaju i obrađuju podaci? Velike firme kao što su Fejsbuk ili Gugl, postupaju onako kako im je najzgodnije. Privatni podaci iz svih zemalja se čuvaju u domovini tih koncerna, a to su SAD. To znači da oni potpadaju pod američke odredbe o zaštiti podataka. A one su mnogo blaže od pravila EU. Osim toga, i američke tajne službe poput NSA tako imaju lakši pristup tim podacima.

Petnaest godina nam mažu oči?

Do sada su političari i vlasti zatvarale oba oka kada je riječ o ovom problemu. Postupali su kao da su američke odredbe i odredbe EU o zaštiti podataka o ličnosti - jednake. „Sigurna luka“ – to je naziv sporazuma sklopljenog prije 15 godina, koji je omogućio da razmjena podataka između SAD i zemalja EU bude neproblematična.

Luxemburg Europäischer Gerichtshof EuGH Schild

Sud Europske unije u Luksemburgu

Sada je, međutim, Evropski sud u Luksemburgu poništio taj sporazum. Generalni advokat suda Iv Bot je još prije dvije nedjelje objavio svoju ekspertizu ovog slučaja. Došao je do zaključka da u SAD ne postoji dovoljna zaštita podataka za građane EU. Bot je kritikovao prije svega nadzor koji sprovode američke tajne službe. Njegova analiza ima karakter preporuke i nije obavezujuća za sud, ali sud obično slijedi tu preporuku. Sada će se veliki američki internet-koncerni bi se naći pred velikim problemima.

Kako bi američki koncerni mogli da reaguju?

Koncerni će sada morati da se strogo pridržavaju novih pravila i pobrinu za to da se podaci o korisnicima iz EU zaista i čuvaju na teritoriji Evrope. To je moguće; Fejsbuk je, na primjer, svoj posao u EU povjerio svojoj firmi sa sjedištem u Irskoj. Ona je formalno nadležna za podatke svojih korisnika iz EU. Doduše, trebalo bi na drugi način tehnički spriječiti da se podaci i dalje memorišu u SAD. U tom slučaju bi EU morala da se umiješa i izdejstvuje zaštitu podataka za svoje korisnike.

Fejsbuk bi od svojih evropskih korisnika mogao da zatraži i saglasnost za skladištenjem njihovih ličnih podataka u SAD. Onaj ko nije saglasan, ne bi više imao pristup Fejsbuku. S obzirom na sve veći broj zavisnika od Fejsbuka, za koje bi tako nešto značilo propast svijeta, to bi za ovaj koncern možda bilo najkomotnije rešenje. Nema više Fejsbuka za njemačke korisnike? Srdžba zbog toga bi prije pogodila Evropsku komisiju nego američke koncerne i njihovu lošu zaštitu.