1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Evropski protektorati na Zapadnom Balkanu

"BiH, mala i etnički podijeljena zemlja, ima tri predsjednika, 14 parlamenata i 180 ministara. To nije država. To je tvorevina, monstrum. To je protektorat ."

Jedan od evropskih protektorata je i u BiH

Jedan od evropskih protektorata je i u BiH

„Evropski protektorati na zapadnom Balkanu“ je podnaslov eseja u magazinu „Der Spiegel“ u kojem autor Gerhard Spörl piše o BiH i Kosovu. Spörl piše da je BiH danas ono što je donedavno bio Irak: užasan rat u kojem je poginulo oko 100.000 ljudi je ostavio dubok trag, zemlja je okupirana, postoje duboki etnički i religijski konflikti…Valentin Incko i njegovih šest predhodnika su, sa različitih dužnosti smijenili 600 osoba, među kojima su i dva predsjednika države. To je, po svemu sudeći, svjetski rekord. BiH, mala i etnički podijeljena zemlja, ima tri predsjednika, 14 parlamenata i 180 ministara. To nije država. To je tvorevina, jedan monstrum. To je protektorat.

Genocid pod budnim okom holandskih vojnika

Genocid pod "budnim okom" holandskih vojnika

EU redovno objavljuje slatkoriječive izvještaje koji nemaju veze sa stvarnošću. 1995. godine je bilo dovoljno razloga za protektorat. Evropa je zbunjeno gledala kako se Bošnjaci, Srbi i Hrvati međusobno ubijaju. Evropa je upoznala Srebrenicu, mjesto genocida nad Bošnjacima izvršenog u prisustvu holandskih vojnika. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, svijet je odhnuo jer su prestala ubijanja u BiH. Međunarodne organizacije su požurile u BiH kako bi osigurale red i mir. Međutim, ponovo sličnost sa Irakom: okončati rat je jedno, ali je nešto sasvim drugo pripremiti zemlju za mir i dovesti je u stanje da jednog dana odgovornost preuzme u vlatite ruke.

Kada su počela ubijanja, Evropa je bila bezpomoćna. Evropa se također boji da bi ubijanja ponovo počela ukoliko se sami ostave Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Zbog toga humanitarna vladavina stranaca nema kraj. I tako to traje 14. godina. Za obnovu je utrošeno 13 milijardi eura i vjerovatno još 13 za plate humanitaraca. Čovjek koji je u EU za to odgovoran je Havijer Solana koji u BiH s pravom slovi kao garant za neodrživi status quo“, piše Gerhard Spörl u listu „Der Spiegel“.

Balkanski paradoksi EU

Griechenland und Mazedonien streiten weiter um Staatsnamen

Čija je Makedonija?

„Obećano članstvu u EU je trebalo doprinijeti smirivanju konflikta na Balkanu. Sada, upravo članice EU u regionu rade protiv gradnje puta koji vodi prema stabilizaciji“. Ovo je podnaslov teksta koji je danas (13.7.2009) objavio „Frankfurter Allgemeine Zeitung“. Radi se prije svega o sporovima u koje su uključene i neke zemlje članice EU. Prije svih Grčka i Slovenija. Karl-Peter Schwarz u tekstu pod naslovom „Balkanski paradoksi EU“ u listu „FAZ“ piše da se na početku mislilo da će se lakše riješiti zastoji u velikom mehanizmu EU i transatlanskih integracija. „Sada se bespomoćno gleda na sporove između Grčke i Makedonije i Hrvatske i Slovenije. Mnogi postavljaju pitanje šta treba raditi ako neuspješno završi dugotrajna stabilizacija zapadnog Balkana upravo zbog zemalja članica NATO-a i EU, koje zbog nacionalnog egoizma zloupotrebljavaju priviligije svog članstva u ovim organizacima, a sve s ciljem vršenja pritiska na svoje susjede?

Kočničar hrvatskog približavanja EU ili... ?

Kočničar hrvatskog približavanja EU ili... ?

Iza Hrvatske je jasno stao novi mađarski premijer Gordon Bajnani. Hrvatsku i Mađarsku ne povezuje samo zajednička stoljetna historija nego i aktuelni privredni interesi. Hrvatska planira gradnju pruge do Rijeke, grada koji je nekada bio mađarski izlaz na more, pa do granice sa Mađarskom, kojom bi se brzina prelaska te dionice sa sedam smanjila na samo dva sata. Na nedavno održanom Kroatia samitu u Dubrovniku, bivši Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak je rekao da su pojedine zemlje na Balkanu danas udaljenije od EU nego prije godinu dana.

Karl-Peter Schwarz također piše da se EU dugo bavila sama sobom zbog čega je nestaje raspoloženja o prijemu novih članica, a samim tim i vjerodostojnosti obećanog proširenja. Zemlje zapadnog Balkana su postale taoci vlastitih međunarodnih i bilateralnih problema, a motivi da se sopstvenim snagama provedu reforme, su bitno popustili“, smatra Karl-Peter Schwarz u listu „„Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić