Evropski parlamentarci traže od BiH da usvoji reformu policije

Policijska reforma sve više postaje zla kob na putu BiH ka Evropskoj uniji. To je u Sarajevu na svoj način potvrdila i Doris Pack, predsjednica delegacije Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu, nazvavši tu reformu - ludom :

"Mi smo zaista začudjeni kako se o tome ne postiže dogovor, jer je svima dosta rasprava o reformi policije", rekla je Doris Pack u Sarajevu, na desetom interparlamentarnom susretu BiH i delegacije Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu.

Lajčak: najveća kočnica, nedostatak konsenzuza o reformi policije

Da i među predstavnicima međunarodne zajednice vlada određena konfuzija u pogledu završetka reforme policije u BiH i potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, pokazuju kontradiktorne izjave visokog predstavnika Miroslava Lajčaka. Nakon neuspjeha sastanka u Širokom Brijegu, Lajčak je rekao da BiH neće potpisati taj sporazum do kraja mandata Slovenije kao predsjedavajuće unijom. Na susretu parlamentaraca u Sarajevu, Lajčak je rekao da je potpisivanje moguće i ranije. Slovački diplomata priznaje da je najveći problem - reforma policije:

"Najveća kočnica trenutno je nedostatak konsenzusa po pitanju zakona o reformi policije. To je nešto što moramo uraditi brzo, kako ne bi smo upropastili priliku. Jer. ona neće biti otvorena zauvijek“, rekao je Lajčak.

Osim reforme policije, BIH mora ostvariti punu saradnju s haškim sudom

Milorad Živković, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, nakon susreta s evropskim parlamentarcima ipak je bio optimističniji :

„Konstatovali smo da je postignut napredak. Ali, najvažnija reforma policije treba biti završena u februaru mjesecu, kako bi smo mogli očekivati da potpišemo spoazum sa EU, dok je Slovenija predsjedavajuća“, kaže Živković.

Visoki predstavnik Lajčak je, medjutim, podsjetio da postoje i drugi uslovi EU za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s BiH, ne samo reforma policije. Po riječima Lajčaka, to su i reforme javne uprave i oblasti javnog emitiranja, kao i puna saradnja s Haškim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji. Očigledno, znatno strožiji zahtjevi, nego prema nekim drugim zemljama.