1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Evropski parlament i proširenje

Za usporavanje prijema novih članica nisu više samo konzervativci u Strasburu,nego i socijalisti. Financije i Ustav sporne tačke-rješenje se odgadja.

EU usporava ritam prijema novih članica

EU usporava ritam prijema novih članica

Evropski Parlament je juöe u Strasburu usvojio dokument koji teüko pada ne samo Evropskoj Komisiji, nego izaziva polemiku u Jugo_Istoönoj Evropi.Kapaciteti za prijem novih zemalja u članstvo u EU zasieći. Zbog neriješenih internih problema kakvi su usvajanje Evropskog Ustava i finansije, u prijem novih članica mora biti učinjen jedan medjukorak.Rumunija i Bugarsdka imaju već kartu za prijem u džepu i to 2007, a najakasnije 2008-godine. Čak bi i Hrvatska mogla počekati

, ako i ostale zemlje Jugoistočne Evrope,nakon toga.

Riječ euforija, kada je riječ o prijemu novih članica u Evropsku Uniju, odavno je već van upotrebe. Nakon što je prije dvije godine, odaslan signal redoslijeda za prijem deset zemalja Jugo-istične Evrope, ponovo su aktuelne stare brige.

Pokušaj takozvanih velikih iz porodice EU, da se izglade nesporazumi iz Evropskog Ustava, ostaje uzaludan.

Jer, francusko i holandsko „Ne“ na refererndumu, cjelokupni projekt prijema novih članica bacilo je na sporedni kolosijek. Konačno,usvajanje Ustava bio je uslovom daljnjeg toka prijema novih članica. Zašlo se ćorsokak iz kojeg, očito, niko ne zna naći pravi izlaz.

S mnogo napora se prikriva i financijski spor država članica, u stilu: bolje da se sve to pogleda i konačno rješenje odgodi za neko bolje vrijeme.

Pri tome ne manjka medjusobnog optuživanja na račun“nacionalnog egoizma“. Taj egoizam se zove i poliitčko preživljavanje. Jer, političari koji budu dali finacijska obećanja, mogu sutra biti kažnjeni na izborima, od strane gradjana koji su ih izabrali. Ali i samokritika je posledjnih godina u modi.

Naročito, poslije debakla oko usvajanja evropskog Ustava. Očito kontakt sa gradjanima je bio zapostavljen.

Sada takozvana Bijela knjiga iz Brisela predvidja, da se ljudi bolje informišu,kako bi se bolje i više uključivali u proces donošenja odluka.

Ali, je li to srž problema? Jer,dok se još pisao evropski Ustav, gradjani zemalja članica EU mogli su dati svoje primjedbe,

kao što su učinili Francuzi i Holandjani.

Reklo bi se,medjutim, da u njihovom „ne“ nije u pitanju bilo neznanje, nego strah od moguće nezaposlenosti i s tim u vezi propadanja socijalnog i penzionog sistema. Taj strah,valja reći raste sa prijemom novih, uglavnom finasijskih slabijih zemalja. Protiv toga sigurno je, ne pomažu nikave brošure o boljoj upućenosti gradjana, nego prije svega ispravni privredni koncepti zemalja budućih članica.

A, oni upravo nedostaju. Izvjesno je dakel, da u EU nemaju rješenja. U pauzi za razmišljanje, koju su sebi odredili,kako bi se oporavili za novi iskorak u proširenju, donose se kozmetičke odluke, više reda radi. Situaciju svakako ne mijenja ni činjenica, da su sada, za usporeni prijem novih članica EU, ne samo konzervativci u Evropskom Parlamentu, nego i socijalisti.

Klasu Dahman