1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Evropski lideri u potrazi za rješenjem za Grčku

Predsjedavajući Evropskog vijeća Van Rompuy za četvrtak je zakazao susret na vrhu EU. Evropski lideri će pokušati da pronađu rješenje za dužničku krizu pojedinih država. Uoči susreta na stolu je niz mogućih rješenja.

Spašavanje Grčke ima veze i za spašavanjem eura

Spašavanje Grčke ima veze i za spašavanjem eura

Bankrot Grčke bi značio milijarde gubitaka za privatne banke

Bankrot Grčke bi značio milijarde gubitaka za privatne banke

Tržišta finansija očekuju od evropskih lidera konkretne zaključke. Vremena je malo i čak se počelo razgovarati o rješenjima koja su do sada bila tabu. Jedno od njih je pokušaj da se radikalno smanje dugovi Grčke. Po toj opciji bi Grčka, uz pomoć sredstava iz Fonda za stabilizaciju eura, sama otkupila svoje obveznice po cijeni koja sada za njih važi na tržištu. A ta cijena je mnogo manja od nominalne vrijednosti tih obveznica.

Prednost te opcije je da bi Grčka, ali i druge države koje bi pribjegle toj mjeri, bile oslobođene tereta dugova. Negativna strana je da bi rejting-agencije to ocijenile kao državni bankrot, a privatne banke bi zabilježile gubitke u milijardama eura.

Na tome se ne bi završilo, tvrdi Burghard Allgeier iz privatne banke "Hauck i Aufhäuser":

"Banke u Grčkoj bi odmah bankrotirale, jer njihov kapital više ne bi bio dovoljan za opstanak. Bio bi uništen."

Berze bi takođe bile u šoku nakon takvog poteza.

Euro-obveznice

Grčke obveznice bi mogle završiti i u takozvanoj Bad bank (banci za bezvrijedne papire)

Grčke obveznice bi mogle završiti i u takozvanoj "Bad bank" (banci za bezvrijedne papire)

Alternativa tome je izdavanje euro-obveznica. Bile bi to obveznice za koje bi garanciju dale sve države EU. Mana tog rješenja je vidljiva na primjeru Njemačke. Njemačka bi tada morala da pozajmljuje novac od banaka uz kamatu od pet odsto, dakle veću nego onu uz koju sada dobija novac.

Predsjednik Cenralne banke Njemačke, Jens Weidmann je protiv tog rješenja jer bi ono otklonilo pritisak sa prezaduženih država da štede. Christ Wehrmann, ekspert za finansije, ipak smatra kako je to jedini izlaz.

"Rješenje za EU može biti samo jedinstveno tržište obveznica na kojem bi i Grčka dobijala kredite uz kamatu od pet posto, što bi važilo i za Njemačku i sve druge države. Preduslov je da na to pristanu političari."

Otkup u ime Grčke

Treća opcija bi bila da se obveznice Grčke i drugih prezaduženih država kupe sredstvima iz Fonda za stabilizaciju eura. Prednost toga je da bi države bile oslobođene ogromnog tereta dugova, a da rejting-agencije to ne bi ocijenile kao bankrot. Ipak, to bi koštalo mnogo novca. Kritičari upozoravaju da bi troškovi mogli da porastu na 1500 milijardi eura.

Osim toga bi prezadužene države opet izgubile motiv da nastave sa strogim mjerama štednje. Predsjednik Evropske centralne banke Jean Claude Trichet stoga ima jednu ideju.

Evropsko ministarstvo finansija

Neki smatraju kako države koje dobiju milijarde eura moraju da se odreknu dijela svog suvereniteta

Neki smatraju kako države koje dobiju milijarde eura moraju da se odreknu dijela svog suvereniteta

Prezadužene države bi dobile neku vrstu nadzora koji bi se koordinirao iz Brisela. Ko dobija novac, taj mora da se odrekne dijela svog suvereniteta. Tu ideju neke vrste evropskog ministarstva finansija podržava i Carsten Sommerfeld iz brokerske kuće Strategate.

"Koordinirana finansijska politika na evropskom nivou ima smisla. Stvari ne smiju da se odvijaju onako kako su tekle proteklih deset godina. Grčka je ekstreman primjer, tu su i Portugal i Irska. Sigurno je dobro da se u Evropi koordinirano vodi finansijska i poreska politika."

Ipak, sve države EU imaju problem s time da nadzor nad svojim finansijama prepuste drugima. Nijedan šef države, naime, ne zna u kakvoj situaciji bi se njegova zemlja mogla naći tokom narednih godina.

Autor: Samir Ibrahim/Azer Slanjankić

Odg. ur.: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije