1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Evropski fond za pomoć žrtvama globalizacije

Europska komisija namjerava prema strogim pravilima osnovati europski fond za pružanje pomoću žrtvama globalizacije. Putem fonda osobe koje su izgubile posao dobile bi financijsku pomoć pri traženju posla ukoliko su svoje staro zaposlenje izgubile zbog posljedica globalizacije.

Švedski koncern Elektrolux, vlasnik ugledne njemačke tvornice AEG, najavio sljedeće godine preseljenje proizvodnje u Poljsku. Tamo je jeftinija radna snaga i niži su troškovi proizvodnje no u Njemačkoj.

Švedski koncern Elektrolux, vlasnik ugledne njemačke tvornice AEG, najavio sljedeće godine preseljenje proizvodnje u Poljsku. Tamo je jeftinija radna snaga i niži su troškovi proizvodnje no u Njemačkoj.

Prema odluci Europskog vijeća od prošlog prosinca/decembra Fond bi trebao raspolagti financijskim sredstvima od pola milijarde eura, a godišnje bi se pružila pomoć za oko 50.000 osoba koje su izgubile radno mjesto, najavio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i dodao:

“Europa ima sve dabi bila sudionik a ne gledatelj globalizacije. Ovim prijedlogom želimo naglasiti našu oprijedijeljenost osigurati europske vrijednosti u globaliziranom svijetu. Bit ćemo sposobno osigurati 500 milijuna eura godišnje, što je jasan izraz solidarnosti koju smo dućni jedni drugima u slučajima potrebe”.

Pomoć samo ako je nezaposlenost veća od europskog prosjeka

Prema nacrtu Europske komisije novac bi se pružio samo ako poduzeće u jednoj regiji neočkivano otpusti više od 1.000 radnka ili ako jedna gospodarska grana jedne zemlje izgubi više od 1.000 radnih mjesta. No i u takvim slučajevima novac stoji na raspolaganju samo ako je nezaposlenost u toj regiji veća od prosjeka Europske Unije.

Pod negativnim posljedicama globalizacije Komisija podrazumijeva nagli porast uvoza, nagli pad izvoza ili premiještaj poduzeća.

Bez stimulacije za premiještaj proizvodnje

Europska komisija naglašava da ukoliko se radi o premještaju staništva jednog poduzeća unutar Europske Unije tada nema pomoći za radnike koji su izgubili posao. «Ne želimo stimulirati premješaj unutar Unije. Time bi zemlje članice jedna drugu izigrale», smara Barroso.

Ipak predsjednik Europske komisije smatra da se radi i sredstvu kojim bi se «moglo ublažiti posljedice globalizacije». Na taj način Europska komisija želi spriječiti kritike koje ističu kako se Europska Unija brine samo o liberalizaciji an ne o socijalnim problemima zaspolenih. Povjerenik zadužen za socijalna pitanja Vadimir Špidla slikovito je rekao: «Kada jedna zrakoplov ima problema tada je zasigurno jednostavnije iz njega izaći sa nego bez padobrana».

Industrija cipela i odjeće

Kao najnoviji primjeri gdje bi se mogao utrošiti novac iz novoosnovanog fodna Komisija je navela industriju cipela ili odjeće. Upitani oko konkretnih slučajeva – primjerice premiještaj proizvodnje iz njemačkog postrojenja AEG u Poljsku ili mogući gubitak na tisuće radnih mjesta zbog fuzije francuskog energetskog giganta Gaz de France i poduzeća Suez – europski straučnjaci nisu htjeli komentirati niti davati svoje procjene.

Europska Unija namjerava isplačivati pomoć najduže 18 mjeseci. Konkretnu pomoć Komisija namjerava pružiti samo za aktivne incijative na tržištu rada – a to znači ne prijedobno slanje u mirovinu, već preškolovanje, pomoć u preseljenju ili dodatak plaćama za osobe starije od 50 godina, ukoliko pri preuzimanju novog zaposlenja ostvare manja primanja. “Želimo spriječiti da kratkoročno nezaposleni završe u dugotrajnoj nezaposlenosti”, naglasio je povjerenik Špidla.

Zahtjev predaju zemlje članice

Zahtjev moraju podnijeti zemlje članice, a ne poduzeća. Europska Unija pri tome plaća 50% - a za razliku od klasičnog sufinanciranja Europska Unija namjerava u potpunosti financirati programe ukoliko zemlja članica nezaposlenu osobu potpomaže na neki drugi način.

Novac bi trebao doći iz različitih europskih fondova koji nisu u potpunosti iskorišteni. Barroso samtra da bi godišnje moglo preostati oko pola milijarde eura. O svakoj isplati odvojeno bi odlučivali Vijeće ministara i Europski parlament. Pružanje pomoći iz novoga fonda stupilo bi na snagu od 1. siječnja/ januara 2007. godine, nada se povjerenik Špidla. Parlament i Vijeće moraju još prihvatiti Komisijin prijedlog.