1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Evropski Bin Laden" ipak će odgovarati za više djela genocida

Žalbeno vijeće Haškog tribunala je poništilo prethodnu odluku sudija i ostavilo na snazi optužnicu protiv Radovana Karadžića za genocid u Vlasenici, Prijedoru i drugim opštinama. Ova odluka ima i političke posljedice.

Predsjednik Haškog suda Theodor Meron: Ipak postoje indicije da je optuženi odgovoran za djelo genocida

Predsjednik Haškog suda Theodor Meron: Ipak postoje indicije da je optuženi odgovoran za djela genocida i mimo onog u Srebrenici

Odluka Žalbenog vijeća Haškog tribunala da se Radovan Karadžić ponovo optuži za djelo genocida u više opština BiH, predstavlja iznenađenje, piše list Tageszeitung iz Berlina i dodaje:

"U zločinima počinjenim 1992. godine izvedeno je etničko čišćenje u velikom dijelu BiH. U ofanzivi koju su srpske snage počele u aprilu 1992. osvojene su dvije trećine te države, a svo nesrpsko stanovništvo je protjerano. Oko dva miliona ljudi se našlo u izbjeglištvu, desetine hiljada je završilo u logorima ili je pobijeno. Otkriće kocentracionih logora Omarska i Keraterm kod Prijedora, u kojima je ubijeno preko 1.000 ljudi, bio je povod za osnivanje Haškog tribunala. Po tadašnjoj procjeni, djela etničkog čišćenja su se tretirala kao genocid.

Karadžić je ponovo optužen za genocid u Prijedoru, Vlasenici, Zvorniku...

Karadžić je ponovo optužen za genocid u Prijedoru, Vlasenici, Zvorniku...

Upravo takvo tumačenje tog ratnog zločina bilo je povod oštrih diskusija između međunarodnih pravnika i naravno u samoj BiH. Lokalne vlasti RS su se pri tome pozivale na odluku Međunarodnog suda u Hagu koji je 2007. ocijenio kako je samo zločin u Srebrenici bilo djelo genocida. Navodno je nedostajalo dokaza da se takvim djelom proglase i zločini iz 1992. godine, što su vlasti RS interpretirale kao rasterećenje od krivice. Stoga odluka Haškog tribunala da se Radovan Karadžić ne oslobađa optužbi za genocid u više opština BiH, ima politički značaj i izvan okvira ovog suđenja", zaključuje Tageszeitung.

Beba u masovnoj grobnici

Nekadašnji lider Srba u BiH Radovan Karadžić sebe rado prikazuje kao čovjeka koji je bio mirotvorac. Sudije Haškog tribunala očito nisu bile impresionirane time, piše Spiegel Online:

"Žalbeno vijeće je ipak odlučilo da Karadžić mora odgovarati za djelo genocida u više bosanskohercegovačkih opština, kao, naprimjer, za ono što se desilo u logoru Keraterm. Karadžić je uhapšen 2008. u Beogradu nakon što je 13 godina proveo u bijegu. Vodeće svjetske diplomate su tada pozdravile kraj skrivanja i hapšenje "evropskog Bin Ladena".

U Srebrenici su istovremeno na 18. godišnjicu masakra pokopana tijela stotina ubijenih. Fatima, najmlađa žrtva ovog zločina, ubijena je samo nekoliko sati po rođenju. Čak i Amor Mašović, koji već desetljećima učestvuje u potrazi za nestalima, bio je zapanjen ovim djelom. "Lično sam iz masovne grobnice izvadio ostatke njenog tijela. Njene kosti su bile tanke kao igle i ne bismo ih ni pronašli da nisu bile ubačene u jednu plastičnu kesu", kaže Mašović. Srebrenica tako još nije preboljela ratne rane", piše Spiegel Online.

Mnogi su nakon potrage od skoro 20 godina tek sada pronašli tijela najmilijih

Mnogi su nakon potrage od skoro 20 godina tek sada pronašli tijela najmilijih

"Ko ne razumije Srebrenicu, ne razumije ni BiH"

O komemoraciji i ukopu žrtava u Srebrenici piše i list Die Presse:

"Među 409 identifikovanih žrtava se nalaze i jedna beba te 44 maloljetna dječaka. Ipak, i 18 godina nakon genocida nisu pronađene sve žrtve. Poznata su imena 8.372 ubijenih. "Ko ne razumije Srebrenicu, ne razumije ni BiH", izjavio je visoki predstavnik Valentin Izko.

Srebrenica je nakon rata pripala Republici Srpskoj, što brojni Bošnjaci tumače kao legalizaciju genocida. Posljedica masakra je i to da su Srbi danas većina u Srebrenici. Pred Haškim tribunalom je za zločine u ovom gradu već osuđeno sedam osoba, protiv još devet se vode procesi. Radovan Karadžić i Ratko Mladić se smatraju glavnim krivcima za ono što desilo. Godišnjica masakra u Srebrenici je od 2009. dan koji se obilježava i u EU. Obilježavanju tog dana nisu se pridružili ni Republika Srpska niti Srbija. Ipak, srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić je prije nekoliko mjeseci "na koljenima" molio za oproštaj zbog zločina u Srebrenici", prenosi Die Presse.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić