Evropska Svemirska Agencija traži astronaute

Konkurs se naravno odnosi i na žensku populaciju iz 17 zemalja članica Evropske svemirske agencije. Poslije prvog kruga selekcije, slijede detaljni ljekarski i psihološki pregledi poslije kojih bi u užem izboru trebalo da ostane 40 kandidata. Evropska Svemirska Agencija traži naučnike i inženjere koji su se već pokazali u svojoj profesiji..ali ne samo to: „Ako ste radoznali, ako ste optimista koji je, u najboljem smislu te riječi, spreman na avanture i hoće da nauči više o svijetu ali i samom sebi – onda imate dobrim dijelom osobine koje tražimo." – kaže Gerhard Tilee šef odeljenja za astronaute u ESI.

I u astronautici je važno govoriti jezike npr. engleski i ruski

Tomas Rajter je jedan od najpoznatijih njemačkih astronauta. Proveo je 6 mjeseci na Međunarodnoj svemirskoj stanici. On kaže da astronaut mora imati sklonosti za nauku i tehnologiju, da mora biti u odličnoj fizičkoj formi, govoriti strane jezike, prije svega engleski i ruski i biti spreman da radi u timu: „Astronaut zaista mora biti dobar timski radnik. Mada se čini da astronauti uglavnom rade u veoma malim timovima, za vrijeme treninga, timovi su ogromni i zbog toga je važno da mogu lako da se integrišu."

Kandidati koje traži ESA su starosti između 27 i 37 godina. I mada je svima jasno da su medicinski testovi kroz koje kandidati prolaze veoma strogi, Folker Daman, šef medicinske službe, kaže da se ne traže sportisti svjetskog ranga:„Ne trebaju nam slabići, ali ni vrhunski sportisti jer se u ovoj profesiji u oba slučaja mogu pojaviti problemi. Ako ste recimo previše istrenirani možete imati problema u svemiru sa mikro gravitacijom."

Obuka za astronaute traje tri i po godine

To je naravno opasna profesija, povezana sa rizicima. Plata je prosječna za evropske prilike i zato novac nije razlog da se postane astronaut. Astronaut Hans Šlegel je bio u misiji početkom ove godine, kada je Međunarodna svemirska stanica postala bogatija za evropsku laboratoriju Kolumbo. Tom prilikom Šlegel je bio i u akciji u kosmičkom prostoru. Šta je osjećao kada su se vrata otvorila i kada je zakoračio u prazno: „Bio sam strašno uzbuđen prije izlaska. Da li će to biti samo osjećaj bestežinskog stanja i ništa više, ili će biti užasno… Kada su se vrata otvorila , ugledao sam na trenutak svjetlucavu planetu ispod sebe i osjetio da je zapravo sve u redu, da nisam tako daleko od Zemlje i da je ovo samo pogled iz drugog ugla." Evropska svemirska agencija je saopštila da će za godinu dana, dakle do proljeća 2009. izabrati četvoro novih astronauta. Potom počinje obuka.

Jedan od novih astronauta "odlazi na mjesec"

Gerhard Tile kaže da je siguran da će makar jedan od tih astronauta letjeti na Mjesec, jer se ponovni pohod na taj Zemljin satelit planira u roku od 10 godina. A s obzirom da je ljudska rasa već osvojila mjesec, šta je Marsom i vjerovatnoćom da ljudska noga, i to možda baš jednog Evropljanina, prvi put zakorači na površinu Marsa. Tomas Rajter, iskusni astronaut: „Mars je još uvijek daleka, daleka budućnost. Mada bih voleo da budem svjedok tog vremena, moram da kažem da ne očekujem da će se to desiti prije 2030. ili čak 2040. godine. Sve to što sada radimo na Međunarodnoj svemirskoj stanici od suštinske je važnosti za buduće istraživačke misije po svemiru. Sve te tehnologije će prvo biti testirane na Mjesecu prije nego što budu primjenjene na Marsu koji je veoma udaljen..što znači da moramo biti veoma autonomni u svom poslu i što se tiče popravke kvarova."

I na kraju šta astronauti savjetuju potencijalnim kandidatima, koji žele na Mjesec, na Mars ili na Međunarodnu svemirsku stanicu. Još jednom astronaut i Hans Šlegel: „Moj savjet glasi - Prijavite se na konkurs. Pokušajte da date sve od sebe i iskusićete nešto što se ne da ni sa čim uporediti. Za mene je čak i sama prijava na konkurs bila interesantno iskustvo."