Evropska politika 2006 godine

Odlučujuća vijest za Tursku došla je tek krajem godine, nakon što se 12 mjeseci ništa nije pomaklo u sporu između Evropske unije i Turske o priznanju jedne zemlje članice EU, Kipra od strane vlade u Ankari, ministri vanjskih poslova zemalja članica EU odlučili su da do daljnjeg zamrznu važne dijelove pregovora o članstvu Turske u Uniji. Odnos Brisela prema Turskoj je uzdrman i budućnost je neizvjesna.

EU ipak je načelno izjavila da ostaje pri namjeri uključenja Turske u svoje redove jednako kao i svih partnerskih država. Pri tome je međutim potrebno, više nego do sada obraćati pažnju na mogućnost same Unije da prihvati nove članice. Nakon dvoipogodišnje pauze, u ljeto 2006. dano je definitivno zeleno svijetlo Rumuniji i Bugarskoj za pristup uniji. Uprkos nedostacima provedenih reformi, ove dvije, nekadašnje komunističke zemlje nakon desetogodišnjih priprema dobile su dozvolu da udju u klub, tim povodom austrijski kancelar Wolfgang Šisel:

U buduće mi ne smijemo lakomisleno ići za novim proširivanjem. Ono je moguće, to nije sporno, vrata ostaju otvorena, kao što smo i najavili. Ali sposobnost unije da prima nove članice će biti vrlo važna tema u budućnosti, mi Evropu ne smijemo opteretiti.

Jedan drugi događaj obilježio je početak 2006 godine: Rusija za kratko obustavila gasa Ukrajini. Taj potez izazvao je šok u Evropi, svima je postalo jasno u kojoj mjeri su ovisni o isporukama energije iz Rusije. Rezultat: Brisel je formulirao posebni strateški plan za osiguranje snabdjevanja energijom. Konkretni pregovori sa Rusijom o toj temi nisu, međutim donijeli rezultata, jer je Poljska, kao članica EU zbog svog posebnog bilaterarnog spora sa Rusijum oko uvoza mesa blokirala dogovor.

Ruski predsjednik, Vladimir Putin bio je doduše pozvan kao gost na samit EU, ali odnosi su zahladnjeli. Predsjednik evropske komisije Hoze Baroso zalaže se međutim za kompromise.

Mi vjerujemo da je dilajog pravi način odnosa sa Rusijom. Tačno je doduše da je dijalog ponekad težak, ali mi moramo razgovarati i o dobrim i o lošim stvarima, i pokušati probleme riješiti u duhu saradnje.

Za EU problem u odnosu sa Rusijom predstavlja osim toga i blokada Gruzije, nerazjašnjena politička ubistva kritički nastrojenih novinara i protivnika vlade, a posebnu nelagodu izaziva otežavanje normalnog rada zapadnim energetskim koncernima od strane ruskih državnih firmi.

Protekla godina obilježena je prekidom odnosa između EU i palestinske vlade, na tamošnjim parlamentarnim izborima osvojila je radikalna organizacija HAMAS koju EU označava kao terorističku organizaciju. Njihovo odbijanje da se odreknu nasilja i da priznaju Izraela na postojanje bio je razlog Briselu da prekine finansijsku pomoć vladi premijera Ismaila Hanija. Istovremeno je, međutim povećana direktna pomoć ugroženom stanovništvu, socijalnim ustanovam: u tu svrhu prošle je godine izdvojeno 350 miliona eura, više nego ikada ranije.

Sdruge strane Evropska unija se distancirala i od Izraela nakon njihovog vojnog pohoda protiv milicije Hezbolaha u Libanu. Nakon dogovora o primirju kojeg zu posredovanje Ujedinjenih nacija, neke zemlje članice Evropske unije poslale su svoje vojnike u Međunarodnu mirovnu misiju. Među njima je i Njemačka, Brodovi njemačke ratne mornarice patroliraju pred obalom Libanu kako bi spriječili ilegalnu dostavu oružja miliciji Hezbolaha.

Pažnju javnosti izazivao je i spor oko iranskog atomskog programa. Evropska unija je zbog nepopustljivosti Teherana prekinula dugogodišnje pregovore. U vezi sa tim ministar inostranih poslova Njemačke Frank Valter Štajnmajer je izjavio:

Ja sam se oduvijek zalagao za to da započnemo sa pregovorima i to bez preduvjeta sa obe strane, ali da se istovremeno obije strane mogu pouzdati na to da je ona druga neće dovoditi pred svršen čin. Zbog toga Iran mora razumjeti da mi ne možemo sjediti za pregovaračkim stolom dok oni svakog dana grade nove centrifuge za oplemenjivanje urana.

Sada su na potezu Ujedinjene nacije gdje se raspravlja o eventualnom uvođenju sankcija Njemački vojnici, osim u misiju u Liban protekle su godine išli i u jednu drugu misiju, u Kongo. Vojnici EU su u ovoj ogromnoj centralno afričkoj zemlji učestvovali u osiguranju prvih demokratskih izbora. Ovaj put se sve ovilo po planu. Izbori su održani i protekli su uglavnom u miru, poraženi kandidat priznao je poraz, misija je uspješno okončana, kao što je i obećano, vojnici su se do Božića vratili kući.