Evropska kulturna politika
23. februar 2006
Raznolikost je ono što čini Evropsku uniju. Ali je to istovremeno i najveći izazov. Austrijska zastupnica u Evropskom parlamentu i glasnogovornica svoje frakcije u Strazburu, Christa Prets, to je u Loccumu pojasnila:
« Mi sa 460 miliona ljudi imamo različito etničko, kulturno i jezičko porijeklo. Pored 20 službenih jezika unutar EU postoji oko 60 drugih jezika, i još desetine dijalekata, kojima govore zajednice migranata. Iako se redovito proglašavaju evropske kulturne metropole, raspisuju nagrade za literaturu, ipak se Evropsko vijeće prema kulturnoj politici odnosi maćehinski. Ministri finansija EU su za 50 posto reducirali budžet za kulturu. U sljedećih sedam godina je za svih 27 zemalja na raspolaganju 230 miliona eura.
Christa Prets:
« Možete zamisliti šta se s tim može započeti. Moj prijedlog je bio da se odreknemo tog novca, da ga poklonimo Vijeću. To je za izrugivanje i s tim ne treba ni počinjati».
Medjutim, ne gledaju svi tako fatalistički. Generalni sekretar « Evropske kulturne fondacije» u Amsterdamu, Gottfried Wagner, je optimista jer dolazi do promjena u razmišljanju, čak i ako se činilo da su sve izraženiji nacionalni strahovi i egoizmi. Raspad Sovjetskog saveza, brzi rast EU dogadjaji od 11. septembra, rat u Iraku, globalizacija tržišta – sve je to stvorilo situaciju koja zahtijeva hitno uspostavljanje evropske kulturne politike vlastitog identiteta:
« Gil Kepel, francuski istraživač islama govori o dva izazova u isto vrijeme. On kaže, radi se o integraciji naših društava sa 25/35 % djece migranata u školama- ili skoro 50% u Roterdamu, ali istovremeno se radi o integraciji Evrope. I to u isto vrijeme».
Kulturna politika na evropskom nivou već je dugo postala egzotična tema. Sada se počinje shvatati koliko je ona neophodna. Mnogo novca se medjutim ne može ni očekivati. Sve inicijative, mreže, gradovi, zajednice, regioni, fondacije i države moraju razmišljati o alternativama.
A, one leže u zajedničkim projektima.
« Šta su smjernice u narednim godinama? Ja bih rekao- njemačko predsjedavanje Evropskim vijećem 2007. nudi posebne mogućnosti koje nudi Njemačka sa svojim potencijalima .Ali za mene je najvažnija poruka:Evropska komisija je godinu 2008. proglasila za godinu interkulturnog dijaloga.To može biti uvezivanje naših energija, koje će doći iz baze, i kada ćemo sebi moći postaviti pitanja poput migracije, integracije Evrope i izazova globalizacije».