1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Evropska komisija zaprijetila Hrvatskoj

Hrvatska nije ni osam sedmica u EU, a već krši evropski zakon, sprečavajući izručenje Perkovića, piše njemačka štampa i osvrće se na prijetnje komesarke Reding da će ukinuti Zagrebu pomoć iz evropskih fondova.

Neobično oštrim tonom vlada u Zagrebu je odbacila prijetnju Evropske komisije, po kojoj bi joj mogla biti prekrižena novčana pomoć iz evropskih fondova, ukoliko ne ukine vremensko ograničenje, koja se odnosi na izručenje hrvatskih građana nekoj od zemalja EU, u kojoj su počinili krivično nedjelo. Hrvatska je naime uvela klauzulu po kojoj se samo građani, koji se terete za počinjeni zločin nakon 2002. godine mogu izručiti u neku od zemalja EU, u kojoj su počinili taj zločin.

"Frankfurter Allgemeine Zeitung" o tome piše: "Krajnje je neprimjereno, kako se kaže u pismu hrvatskog Ministarstva pravosuđa, što se službenici EU usuđuju da Hrvatsku kritikuju navođenjem pogrešnih i neutemeljenih tvrdnji. Nekoliko dana prije učlanjenja u EU hrvatski parlament je donio zakon po kojem se ne mogu isporučivati njeni građani koji su počinili krivična djela do 7. avgusta 2002.

Jose Manuel Barroso mit Zoran Milanovic, kroatischer Prämierminister

Milanović se nije udostojio ni da odgovori komesarki za pravosuđe V. Reding

S obzirom na to da višestruki upiti na tu temu iz Brisela nisu urodili plodom i s obzirom da razgovori u Briselu koje je tražio Zagreb nisu imali rezultata, komesarka za pravosuđe Viviane Reding dala je Hrvatskoj rok do 23. avgusta da odgovori koje mjere poduzima, kako bi osigurala da se svi osumnjičeni hrvatski građani bez ikakvih vremenskih ograničenja smiju isporučivati zemljama članicama EU, ukoliko su tamo počinili zločin i ukoliko ih te zemlje traže. Kada je rok prošao a da hrvatska vlada nije smatrala neophodnim ni da odgovori komesarki, Viviane Reding je najavila da će naredne sedmice predložiti Evropskoj komisiji da razmotri uvođenje sankcija za Hrvatsku po članu 39.

Hrvatski premije Zoran Milanović najprije je pokušao da sve predstavi kao osobni problem komesarke Reding, koji nije ni od kakvog bitnog značaja za EU. U susretu sa austrijskim kancelarom Wernerom Faymannom i slovenačkom premijerkom Bratušek, Milanović se požalio da Hrvatska, za razliku od zemalja koje su prije 2004. pristupile EU, nije imala mogućnost da definiše vremensko važenje zakona o međunarodnim potjernicama. Zagreb nije aktuelizirao ovu temu tokom pregovora o učlanjenju, što je navodilo na pomisao da nije želio probleme sa Njemačkom i Bundestagom koji je trebao da pristane na učlanjenje Hrvatske. Portparolka evropske komesarke Mina Andreevna je jednostranu mjeru Hrvatske obrazložila željom Zagreba da zaštiti neke ljude, koji su u komunističkom režimu počini zločine, što je posebno ražestilo vladu u Zagrebu. No, hrvatski mediji odavno pišu o slučaju Perković. Josip Perković, koji je za vrijeme Titove Jugoslavije bio šef Odjeljenja za suzbijanje neprijteljske emigracije, u Njemačkoj se tereti za ubistvo Hrvata Stjepana Durekovića, za koje u Hrvatskoj nikada nije odgovarao.

Rat riječi

Rat riječi, koji se razbuktao u Zagrebu, podsjeća na verbalne napade grčkih, rumunskih i bugarskih političara, kada su otkrivane njihove mahinacije. Ali sada, a to se bilježi po prvi put u odnosima EU i zemalja Balkana, jedna zemlja članica krši evropsko pravo kako bi zaštitila (osumnjičenog za ubistvo) navodnog ubicu", piše FAZ.

Filmstill Josip Perkovic

Josip Perkovic

U posebnom komentaru na ovu temu "Frankfurter Allgemeine Zeitung" primjećuje: "Hrvatska nije ni osam sedmica u EU, a njena vlada već krši zajednički zakon, pokušavajući spriječiti izručenje osumnjičenog za ubistvo. Politički realisti, kao što je poslanik CDU-a Krichbaum, koji su upozoravali da će se igre koje su vodile Grčka, Rumunija i Bugarska nastaviti i na zapadnom Balkanu, ovim su dobili potvrdu za svoje stavove. Premijer Milanović se ponaša onako, kako politički korektni političari, koji ne znaju šta se tamo dešava, nikada ne bi pomislili za jednog tamošnjeg političara. No, ono što još više zabrinjava je motiv za takvo ponašanje. Tako ispada da je bivši šef tajne službe Josip Perković, kojeg u Njemačkoj traže radi ubistva, nedodirljiv. Činjenica da Milanović radi njega toleriše konflikt sa EU, govori sve o uticaju i moći okultnih, paralelnih struktura u Hrvatskoj", piše u komentaru Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Sve oči uprte u Obamu

Njemačka štampa danas (28.08.) se u brojnim komentarima bavi mogućom vojnom intervencijom u Siriji. "Osnabruecker Zeitung" piše: "Ni u kojem slučaju se američki predsjednik Obama ne želi uvući u nepregledan konflikt, ni u kojem slučaju ne želi objašnjavati svojim građanima da je SAD ušla u još jedan neizvjesni rat. Obama zna da vojni udar na Siriju nije popularan među Amerikancima ali zna i da će izgubiti obraz, ako se povuče i ništa ne uradi nakon prijetnje prekoračenjem crvene linije.

Symbolbild Syrien Bürgerkrieg Krieg Gasmaske Giftgaseinsatz

Za sada nema jasne potvrde da je napad izvršila Asadova vojska

"Badische Zeitung" dodaje kako će "mnogo zavisiti od toga, kako će američka vlada potkrijepiti tvrdnje o neospornoj odgovornosti Asadovog režima za napad hemijskim bojnim otrovima. Ukoliko se pokaže da je to tako, onda se "raskid sa civilizacijom" ne može prihvatiti. Ali do sada za to nema potvrde".

"Sueddeutsche Zeitung" seosvrće na očekivanja od Njemačke: SAD očekuju od Njemačke političku podršku. Što se tiče konkretne razrade planova, na to spremno čekaju partneri u Lonodnu i Parizu. Stoga bi grubo pretjerivanje bilo govoriti o reakciji "Zapada" na napad hemijskim oružjem u okolini Damaska. Takvog "Zapada" nema, zapada koji bi predstavljao vojni savez koji bi zajednički djelovao. Najveći zapadni savezi NATO i EU nisu uvezani u odluke koje se donose ovih dana."

Autorka: Jasmina Rose
Odg. urednica: Zorica Ilić