1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Evropska godina terora

Deset godina nakon napada u Londonu, Evropa doživljava teških 12 mjeseci ispunjenih terorizmom. Na stotine civila gine: Francuza, Turaka, Rusa. To dovodi do rata protiv IS-a.

2015 godina počela je tako kako je i završila: terorističkim napadima u Parizu. Pucnjevi su izrešetali srce Pariza. Meta su bili satirični časopis Charlie Hebdo i jedan jevrejski supermarket. Ubijeno je 17 ljudi. U novembru 2015. islamistički teroristi su ubili 130 ljudi u srcu Pariza i u blizini stadiona "Stade de France". Francuska i cijela Evropa su bili u šoku. I dok je u januaru francuski predsjednik govorio o strašnom varvarstvu, na kraju godine je on svoju naciju vidio u ratu sa sve snažnijom i moćnijom "Islamskom državom", koja operiše u Siriji, Iraku i sjevernoj Africi. "To što se desilo u Parizu i kod stadiona Stade de France je objava rata", rekao je Hollande 14. novembra.

Frankreich Flagge im Stade de France

Osujećeni napad na stadion u Parizu

"Nacija u ratu sada mora donijeti prave odluke. Ratni akt izvela je teroristička armija 'Daesh', sastavljena od islamista. Ovo je napad protiv Francuske, protiv naših vrijednosti koje branimo u cijelom svijetu, protiv svake slobodne zemlje".

Pomoć i solidarnost

Evropski političari i šefovi vlada i država zemalja grupe G20, koji su se kratko nakon napada u Parizu okupili u Turskoj, obećali su Francuskoj pomoć i solidarnost. Pošto su Turska i Rusija također pogođene terorizmom, nastala je teško zamisliva koalicija, koja je odlučila zajednički se boriti protiv "Islamske države". U Siriji se rat nastavio nesmanjenom žestinom. Pojavili su se prvi znakovi mogućeg političkog rješenja, ali, izuzimajući borbu protiv terorističke vojske IS-a, SAD, Rusija, Saudijska Arabija, Iran, Francuska i Turska u regionu slijede sasvim različite ciljeve.

Njemačka učestvuje u ratu

Koliko je situacija opasna postaje vidljivo nakon što je Turska oborila ruski borbeni avion. Obje strane su stale jedna drugoj na put prilikom paralelnih operacija na ciljeve u Siriji. Odnosi između Rusije i Turske su na ledu, dalja eskalacija situacije je spriječena.

Za Njemačku i druge evropske saveznike poput Velike Britanije i Danske kucnuo je čas da pokažu solidarnost na terenu. Oni su stavili na raspolaganje vazduhoplovne snage za rat ptotiv IS-a. Kancelarka Merkel je obećala Francuskoj neograničnu pomoć. "Sve ćemo uraditi da pomognemo u lovu na počinioce i u zajedničkoj borbi protiv terorizma", rekla je kancelarka. Kako reče, tako i po hitnom postupku posla u Siriju izviđačke avione tipa tornado, jedan ratni brod i jedan avion za punjenje goriva u vazduhu. I Njemačka je, kako odavno upozoravaju eksperti, na meti terorista. Na kraju ove godine više nego ikada ranije. "Mi, vaši njemački prijatelji, suosjećamo sa vama i osjećamo koliko ste nam bliski. Mi plačemo s Vama", poručila je Angela Merkel Francuzima ovog novembra.

Pogodak u srce

Sa velikim saosjećanjem i demonstrativnim zalaganjem za slobodu mišljenja, u Francuskoj i velikom dijelu svijeta ljudi se zaklinju da neće pokleknuti pred terorizmom.

Iranski šef diplomatije i dalje je kritikovao objavljivanje karikatura, kritičnih prema islamu. Pomalo neugodan je bio inscenirani marš solidarnosti vodećih političara u januaru. Marširalo se u jednoj zabačenoj pariškoj ulici iz sigurnosnih razloga kako je rečeno. Istovremeno su milioni ljudi marširali glavnim ulicama Pariza - bez zaštite. U novembru su takvi marševi morali biti obustavljeni zbog preopasne bezbjednosne situacije. Sada je krilatica postala :"Ja sam Pariz". Puni ponosa i prkosa Francuzi su pjevali svoju nacionalnu himnu - marseljezu. Samo 4 sedmice nakon terorističkog akta desno-populistička partija "Front National" nakon regionalnih izbora u Francuskoj izlazi vidno ojačana.

Pored napada na Pariz, Francuska je poprište i većeg broja manjih napada. U aprilu metak jednog atentatora, koji je želio izvršiti napad na crkvu, smrtno pogađa jednu ženu. U junu je u posljednjem momentu osujećen napad na fabriku gasa pored Liona. Simpatizeri IS-a ubijaju jednog muškarca odrubivši mu glavu. U avgustu putnici uspijevaju da razoružaju jednog atentatora-islamistu u brzom vozu Thalysu, prije nego mu je uspjelo da izvrši napad. 18. novembra je nožem na ulici napadnut jedan Jevrej.

U napadu na jedan kulturni centar i jednu sinagogu u februaru u Danskoj gine dvoje ljudi. Danci objavljuju rat teroru. Glavni rabin u Danskoj je zapanjen. "Danski Jevreji su oduvijek bili dio društva i to stopostotni dio. Kada neko od vas položi cvijeće na ulaz neka zna da to nije učinio kako bi pokazao solidarnost prema Jevrejima nego zato da pokažu solidarnost prema jednom Dancu koji je ubijen", rekao je glavni danski rabin Jair Melchior za DW. Napadi sa terorističkom pozadinom izvedeni su i u Berlinu i Londonu. Turska i Rusija su posebno teško pogođene terorizmom. U napadima u Ankari i Suruču, kao i prilikom obaranja ruskog putničkog aviona na Sinaju život je izgubilo na stotine ljudi. I oni su po svemu sudeći bili žrtve radikalnih islamista.

EU pojačava bezbjednosne mjere

EU obećava Francuskoj vojnu pomoć na osnovu člana 42 Lisabonskog sporazuma. To se do sada još nikada nije desilo. Ministri unutrašnjih poslova obećali su da će poboljšati saradnju policijskih snaga i tajnih službi. Dogovorena je veća kontrola putnika i transfera novca. Pa ipak točak birokratske vodenice melje sporo. Na početku godine mogu se čuti isti zahtjevi kao na kraju. Realizacija i pretvaranje dogovorenog u zakon, traje nekada mjesecima pa i godinama.

Nach Attentaten von Paris

Napadi u Parizu pojačali strah od eventualnog ulaska terorista u EU koji bi se mogli pomiješati sa izbjeglicama

Na otvorenim granicama među zemljama EU dolazi do velikog pritiska. Kako zbog izbjeglica, koje mjesecima nekontrolisano ulaze u EU, tako i spoznajom da teroristi sa svojim pasošima zemalja EU mogu nesmetano putovati ili se pomiješati sa izbjeglicama i iz Sirije neprimjetno doći u Francusku. Njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière zatražio je bolju zaštitu vanjskih granica EU. "Nekoliko hiljada 'foreign fighters'- stranih boraca i džihadista nalazi se u Siriji. Oni se tamo bore na strani "Islamske države". Od tamo se teroristički napadi koordiniraju i izvode u Evropi. Stoga moramo znati ko avionima dolazi i ko se vraća u Evropu, kako bismo pravovremeno mogli reagovati", rekao je de Maiziere nakon jedne od brojnih hitnih sjednica u cilju suzbijanja terorističke opasnosti. EU će, kako je dogovoreno, memorisati podatke o avionskim putnicima i analizirati ih. Dogovoreno je stvaranje zajedničke granične službe, jer su zemlje poput Grčke, Bugarske ili Italije potpuno preopterećene.

Belgija - gnijezdo terorista

Preopterećena je i Belgija. Skoro svi tragovi atentatora pariških napada vode ka ovoj zemlji. U briselskoj četvrti Molenbeek, koja je odavno poznata kao uporište islamista, pripremani su napadi. Belgijskoj policiji je pošlo za rukom da u operacijama u januaru u Verviersu i novembru u Briselu uhapsi neke od pomagača i otkrije skloništa oružja. Ali jedan od glavnoosumnjičenih uspijeva da pobjegne. Iz bezbjednosnih razloga u Briselu su na nekoliko dana zatvoreni metro, prodavnice, škole i univerziteti. A onda se ponovo vratila svekodnevica. Partije se svađaju oko toga ko je kriv za nedovoljnu integraciju muslimana - djece migranata. Belgija se bori protiv glasa koji je bije - da je zakazala kao država, da je "failed state", kako piše Spiegel. Po njenim ulicama krajem 2015 patrolira vojska. Hoće li ona moći da pruži zaštitu od džihadista?