1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Evropo, sretan ti rođendan

9. maj 2009

Dva dana u godini se slave kao dan EU. Prvi je 9. maj, dan kojim se podsjeća na Šumanov plan o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i čelik. Drugi je 5. maj, dan kada se prisjeća na formiranje Vijeća Evrope.

https://p.dw.com/p/HmdP
Evropa slavi dva rođendana.Foto: DW

Šumanov plan se tumači kao kamen temeljac za ono što se danas zove EU. Vijeće Evrope je službeno utemeljeno Londonskim ugovorom od 5. maja 1949. godine, usaglašenim između deset izvornih država članica. Taj ugovor poznat je kao Statut Vijeća Evrope.

Vijeće Evrope danas ima 47 članova od kojih je 27 član EU. U okviru brojnih zalaganja za stvaranje ujedinjene Evrope, značajan je govor tadašnjeg britanskog premijera Vinstona Čerčila kojeg je održao u Cirihu u septembru 1946. godine, gdje je pozvao države kontinentalne Evrope na stvaranje Ujedinjenih evropskih država.

Snovi, pusti snovi

Gipfel Europarat in Warschau
Predstavnici zemalja članica Vijeća Evrope na samitu u VaršaviFoto: AP

Čerčil je tada sigurno na umu imao nešto drugačiju sliku od današnjeg Vijeća Evrope u Strazburu, nezgrapnog zdanja sa dugačkim hodnicima, tamnom plenarnom salom i velikim brojem delegata. Tada, kada je Vinston Čerčil 1949. godine u Strazburu imao svoj evropski san, Evropa se upravo oporavljala od stravične more - Drugog svjetskog rata. „ S obzirom na našu dugu istoriju, vjerujem da smo stigli na kraj nacionalističkih ratova “, rekao je Britanac na francuskom jeziku. „Pred nama su velike opasnosti”, rekao je on i dodao: „ Naša snaga takođe je velika “.

Deset država je tada bilo zajedno: Engleska, Francuska, zemlje Beneluksa, Italija, dvije godine kasnije priključile su se i Grčka i Turska, 1950. godine Savezna Republika Njemačka, a nakon 1989. godine to je učinilo još dvadeset istočnoevropskih zemalja. Od Čerčilovog sna nije mnogo ostalo. Umjesto da govori jedinim glasom, ovo Vijeće danas predstavlja neku vrstu foruma na kojem se može diskutovati o nacionalnim sukobima: Kosovu ili pak Gruziji. Skupština se uvijek suočava sa nekim novim problemima.

Konvencije koje ništa ne znače

EU-Gipfel Proteste Brüssel
Foto: AP

Tokom svog 60-togodišnjeg postojanja Vijeće Evrope je donijelo mnogo konvencija, što se nije značajno odrazilo na politički život pun sukoba u Evropi. Organizacija i njeni predstavnici pate od hronične nemoći. Njihov zadatak je da brinu o primeni ljudskih prava, kulturnoj razmeni… Oni se suprostvaljaju netrpeljivosti prema strancima, zalažu se za toleranciju, protive se trgovini ljudima i čine sve da zaštite ugrožene životinjske vrste u evropskim Alpima. Ali, koju vladu zanima to što Vijeće Evrope štampa na papiru? „ Ponekad možda nedostaje politička volja “, priznao je predsjednik Vijeća Luj Marija de Pug i dodao: „velike odluke se donose u Evropskoj Uniji, ne u ovom Vijeću .“

U tome i jeste problem: Evropljani svoju političku pažnju odavno usmjeravaju prema EU. Evropska unija je stari, veliki Savet Evrope potisnula u svoju sjenku. „ Siguran sam da opasnosti koje su pred nama možemo prevazići ukoliko to hoćemo, ukoliko to zajednički želimo”, rekao je Čerčil prije 60 godina. To još uvijek zvuči kao obećanje za drugačiju evropsku budućnost.

Vijeće Evrope danas koristi istu himnu i zastavu kao i EU. Dakle, ponovo mogućnost zabune. Dvanaest zvijezda na plavoj pozadini može također značiti mnogo toga.

Autor: Martin Durm / Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Senad Tanović