Evropljani, XXI stoljeće i petak 13.

"Iako smo u tehnološkom pogledu svakako u 21. stoljeću, naš pogled na svijet velikim dijelom oblikuju tisućljetni mitovi i legende", smatra filozof Michael Schmidt-Salomon. "Zapravo se ponašamo kao petogodišnjaci kojima je povjereno upravljanje mlažnjakom", nastavlja on.

Michael Schmidt-Salomon radi u Zakladi Giordano Bruno koja se bavi znanstveno - humanističkim pogledom na svijet. Naglašava da je prosvjetiteljstvo s jedne strane ljudima donijelo slobodu mišljenja i vjeroispovjesti, s druge pak strane ta sloboda ostavlja i puno manevarskog prostora. Posao s ezoterikom, horoskopima i vidovnjaštvom cvijeta. U ovo postmodernističko doba velikih sloboda ljudi eto imaju i tu slobodu da vjeruju u nerazumne stvari. Stručnjak za praznovjerje ipak postavlja jasne granice. Praznovjerje nije uvijek bezopasno. Ponekad može imati posljedice štetne za društvo i ugrožavati zdravlje i život ljudi.

Poljski centar za egzorcizam

"Nisu svi Europljani podjednako liberalni i razumni. U Europi ima i fundamentalista koji u svojim križarskim pohodima u drugim zemljama, zemljama koje su otvorenije prema praznovjerju, uzrokuju velike štete", objašnjava Schmidt-Salomon. Tako ti moderni križari istjeruju duhove i odlaze u lov na vještice. Uglavnom se takve radnje ne odvijaju na europskom tlu, iako je zabilježeno nekoliko slučajeva u Rusiji i Rumunjskoj, a u Poljskoj je jedan egzorcist čak najavio otvaranje Centra za egzorcizam. Na zapadu Afrike na tisuće djece stradalo je u najnovijim progonima motiviranim praznovjerjem. Čak su i evangelički misionari iz Europe poticali takvu praksu.

Bernd Harder, član Društva za znanstveno istraživanje paranormalnih znanosti pak upozorava da je praznovjerje u zapadnoj Europi često podcijenjeno. "Ne trebate ići u Rusiju ili Rumunjsku da bi doživjeli egzorcističke rituale. Svaki ih dan ovdje u Njemačkoj egzorcisti iz velikih crkvenih zajednica na rubu legale vrše oko šest." Harder dodaje kako i biskupi vjerojatno znaju za to, ali to često ignoriraju.

Na sljedećoj stranici: Crna magija i politika

U Rusiji je u pripremi zakon o zaštiti žrtava rituala povezanih s praznovjerjem. Prema procijenama vlade tamo svake godine umire oko 500 ljudi jer pomoć traže kod nadrilječnika. Čak i homeopatija spada u praznovjerje i može imati teške posljedice, pogotovo kad su u pitanju bolesna djeca čiji roditelji odbacuju tradicionalnu i pouzdaju se samo u alternativnu medicinu. Harder ima vrlo negativno mišljenje o homeopatiji i vjeruje da čak i ljudi koji se time bave znaju da je to sve samo "hrpa gluposti".

Crna magija u predizbornim utrkama

Praznovjerja ima i u politici. Svako malo pojavi se vijest da političari donose odluke na temelju dnevnog horoskopa ili proročanstva vidovnjakinje. U Rumunjskoj je crna magija navodno čak odlučila o pobjedniku predsjedničkih izbora 2009. Kletva poznata kao "ljubičasti plamen" navodno je odgovorna za loš nastup gubitnika Mircea Geoana u posljednjem televizijskom sučeljavanju uoči izbora. Jedan rumunjski ezoteričar izmislio je "ljubičasti plamen" kao oblik medijacije, no osporava da se ta kletva može upotrijebiti protiv političkih protivnika.

Nije uvijek razumno biti razuman

Jedan drugi primjer iz Rumunjske pokazuje kako oni manje privilegirani zbog praznovjerja mogu dospjeti na sam rub društva. Robert Schwartz, dobar poznavatelj prilika u Rumunjskoj i urednik na Deutsche Welleu priča: "Čovjek živi na rubu sela, a ostali seljani misle da je vukodlak i kao takvog ga prihvaćaju. Svaki put mu pripisuju krivicu kad iz dvorišta nestane kokoš ili kad neka divlja zvjer rastrga ovcu. Ali poštuju ga i govore: Uzeo je još jednu žrtvu - ali tako dugo dok ljude ostavlja na miru sve je u redu."

Na kraju krajeva uvijek postoje sredstva kojima se možemo boriti protiv takvih bića iz drugih svijetova, bez da posegnemo za nasiljem. Protiv vampira se možete boriti češnjakom, no i crvene vrpce i pljuvanje su neka od metoda koje provjereno djeluju.

Filozof Schmidt-Salomon smatra da nema ničeg lošeg u postmodernističnom praznovjerju. Zasigurno nije u interesu prosvjetiteljstva uspostaviti diktaturu razuma, jer "nije razumno uvijek biti razuman. Ponekad je razumno biti pomalo nerazuman, ukoliko se zadržimo unutar nekih granica, naravno."

Autor: Fabian Schmidt/ Ana Kontrec

Odg. urednik: Svetozar Savić