1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Evropljani razočarali Amerikance

SAD napeto gledaju u pravcu Milana, gdje se sastaju ministri odbrane zemalja EU kako bi raspravljali o aktuelnim krizama u svijetu. Washington od EU uzaludno traži veći vojni angažman, smatra Miodrag Šorić.

Očekivanja Amerikanaca od ministara odbrane EU mogu se lako sažeti u nekoliko riječi: više novca za naoružanje. To Washington od svojih saveznika traži već godinama. Evropski partneri trebaju 2 posto od bruto-domaćeg proizvoda izdvojiti za odbranu. Velika Britanija izdvaja čak 2,4 posto, ali skoro sve druge zemlje - članice EU - su daleko ispod granice, među njima i Njemačka.

Sa krizom u Ukrajini Washington vjeruje da ima jedan argumenat više, kako bi izvršio pritisak na evropske saveznike. Konačno, Kremlj je proteklih godina bitno povećao budžet za naoružanje. NATO mora slijediti taj primjer, smatra Obamina administracija.

Ova bi očekivanja ponovo mogla biti iznevjerena. Ministri odbrane, tokom svog neformalnog susreta u Italiji, teško da hoće i mogu izdvojiti više novca za naoružanje. Jer, privreda unutar EU pokazuje znakove slabosti. Novca nema. Čak ni u Njemačkoj, u kojoj je - u poređenju sa ostalim zemljama - ekonomska situacija još i dobra. Ako njemačka vlada ne bude razriješila kesu, kako da se to očekuje od drugih zemalja, članica.

Zentrale Programmredaktion Miodrag Soric

Miodrag Šorić

Razloga za paniku međutim nema - uprkos krize u Ukrajini. Države članice NATO-a ukupno izdvajaju puno više novca, nego što Moskva troši za svoje rakete, tenkove i puške. Ruska privreda bilježi rast usljed visokih izdataka za odbranu. Ironija sudbine pokazuje: Još su šefovi KP u vrijeme Sovjetskog saveza pravili greške jer su previše investirali u armiju a premalo u modernizaciju privrede.

Ali, neće samo Amerikanci biti istinski nezadovoljni ishodom susreta ministara odbrane u Milanu. I Ukrajinci bi mogli biti razočarani. Kijev se nadao da će mu - ako ne NATO - onda pojedine njegove članice isporučiti oružje kako bi se mogao odbraniti protiv separatista na istoku Ukrajine.

Ali čak se ni Poljaci na to nisu mogli odlučiti. Na ratištu u Donjecku i Lugansku takve isporuke oružja ionako ne bi ništa promijenile. Ruska vojna premoć je frapantna. Isporuke oružja sa Zapada Kijevu bi samo značile dodatno dolijevanje ulja na vatru. Konačno to niko ne želi, ni EU ni SAD.

Je li NATO ostavio Ukrajinu na cjedilu?

Da li je NATO Ukrajinu time ostavio na cjedilu? Na zapadu Ukrajine mnogi će to tako doživjeti. Za njih će biti gorka spoznaja da se, kako se čini, Putinova računica isplatila. NATO je odbrambeni savez a Ukrajina nije njegova članica. Niko neće zbog Ukrajine riskirati atomski rat sa Rusijom.

Ministri odbrane EU će u Milanu Amerikancima izaći u susret na drugi način, recimo u borbi protiv terorističkih trupa "Islamske države (IS). Njemačka i druge zemlje će Kurde i iračku vladu nastaviti pomagati u borbi protiv islamista, čak i na duže staze. Zapadne tajne službe će usko sarađivati s ciljem da od ratnika IS-a sa britanskim, američkim ili njemačkim pasošem ne zaprijeti opasnost, kada se vrate u svoju zapadnu domovinu.

No, Zapad će i dalje ostati nemoćan po pitanju kako izaći na kraj sa IS-om u Siriji. Američki zračni napadi, ukoliko ih Obama naredi, oslabili bi islamiste, ali ne i porazili. Tzv. "Slobodna sirijska armija" egzistira trenutno više u lobijima skupih hotela u Parizu ili Istanbulu, nego na prašnjavim ratištima. U Siriji se IS može efikasno suzbiti samo uz pomoć predsjednika Bašara el Asada. Ali Bijela kuća se toga plaši.