1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Evropa u 2015: Investicije i držanje Rusije na oku

Nova 2015. biće veliki izazov za Evropu. Privredi će se, uz pomoć milijardi eura, dati novi zamah. Više nego ikada ranije potrebno je zauzeti zajednički stav prema Rusiji, a interno prijete trvenja s Velikom Britanijom.

"Biće svježeg vjetra, ali ne i oluje", odgovara predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker na pitanje o promjenama u 2015. godini. Evropska komisija želi da da privredi novi zamah i da se koncetriše prije svega na otvaranje novih radnih mjesta i na svoj investicioni program od 315 milijardi eura. "Bez obzira na to, sanacija državnih budžeta ostaće važan zadatak", dodaje Juncker umanjujući velika očekivanja koja od spomenutog programa imaju Italija i Francuska, čije su privrede u krizi.

Juncker najavljuje promjene

Juncker najavljuje promjene

Prognoza privrednog rasta koju je Evropska komisija napravila za područje eurozone zadržala se na skromnom nivou od 1,1 odsto. Razvoj privrede u članicama EU biće različit. Njemačkoj ide u neku ruku dobro, dok se u drugim velikim državama zone zajedničke valute očekuje stagnacija. Evropski komesar za zapošljavanje, privredni rast i konkurenciju Jyrki Katainen već je primijetio: "Stanje privrede i stanje na tržištu rada ne popravlja se dovoljno brzo."

S posljedicama krize u državnim budžetima i slabog privrednog rasta tokom ove 2015. godine boriće se i Evropska centralna banka (ECB). Još uvijek su prisutni brojni rizici, navodi ECB u jednoj svojoj analizi. Postoji zabrinutost zbog niske stope inflacije. ECB je spremna da na tržište upumpa nove milijarde eura. Pod znakom pitanja je u kojem trenutku će se odlučiti na to. Italiji traži da to bude što prije, dok Njemačka koči i zagovornik je stroge i uzdržane fiskalne politike.

Grčka bi ponovo mogla propasti u ambis

Kriza zajedničke valute eura, za koju su mnogi vjerovali da je prevaziđena, mogla bi tokom 2015. ponovo da udari punom snagom. Ukoliko na predstojećim izborima u Grčkoj pobijedi lijevo-radikalna stranka Syriza, onda bi to moglo masivno da uzdrma povjerenje tržišta finansijama u tu zemlju.

Lider Syrize Aleksis Cipras zahtijeva odbacivanje politike štednje

Lider Syrize Aleksis Cipras zahtijeva odbacivanje politike štednje

"Grci dobro znaju koje posljedice bi imao pogrešan ishod izbora", neuvijeno je upozorio šef Evropske komisije Juncker.

Još jasniji su bili analitičari banke Goldman-Sachs: "Ukoliko bi vlada koju bi vodila Syriza ostvarila svoju prijetnju i prestala da vraća svoje dugove te ušla u konfrontaciju s međunarodnim kreditorima, onda bi ECB bila prinuđena da danima drži zatvorene grčke banke."

Grčka bi u tom slučaju zapala u finansijski haos. Ova država je MMF-u i raznim institucijama EU dužna 250 milijardi eura. "Grčka tragedija" bi imala posljedice i po druge države s prevelikim dugovima. Došlo bi do skoka kamata za kredite koje uzimaju Kipar, Italija, Portugal, a možda bi se to desilo i Francuskoj. Sve to bi naravno bilo pravi "otrov" za državne budžete jer bi visoke kamate "pojele" novac planiran za investicije.

Velika Britanija na putu ka izlazu iz EU?

Ne samo zbog teške privredne situacije, nego i zbog opšteg nezadovoljstva radom "onih tamo u Briselu", jačaju snage koje zagovaraju raspad EU. Trend će biti jasniji nakon izbora u Velikoj Britaniji u maju. Britanska nezavisna partija UKIP, koja je 2014. pobijedila u toj državi na izborima za Evropski parlament, mogla bi ponovo ostvariti veliki trijumf.

Cameron se suočava sa usponom protivnika EU

Cameron se suočava sa usponom protivnika EU

Premijer David Cameron je pod pritiskom UKIP-a obećao svojim biračima da će sa EU pregovarati o većoj suverenosti Velike Britanije. Ipak, njemačka kancelarka Angela Merkel je već povukla crvenu liniju preko koje neće preći: "Nema pregovora o ukidanju slobode kretanja radne snage unutar EU."

Cameron želi da ograniči dolazak radnika iz zemalja EU u Veliku Britaniju, kako bi na taj način prigušio netrpeljivost prema strancima koja se javlja u toj zemlji. Ukoliko se taj plan ne ostvari, onda bi na referendumu o ostanku Britanije u EU, koji će se održati 2017. godine, čak i on mogao podržati one koji su za izlazak iz te zajednice država. Možda će već nakon izboa u maju ove godine moći da se kaže: "Goodbye Britain!"

To bi dovelo de teške krize unutar EU. Novi zamah bi dobili euroskeptici u Mađarskoj, Francuskoj, Italiji, Švedskoj, pa čak i u Njemačkoj. Situacija bi mogla eskalirati u Francuskoj, gdje slabog predsjednika Hollandea ugrožava desno-populistička političarka Marine Le Pen. Ona se zalaže za izlazak iz EU. Inače, posredovanje u pregovorima Velike Britanije i EU biće glavni zadatak za novog predsjedavajućeg Ministarskim vijećem EU, bivšeg predsjednika Poljske Donalda Tuska.

Vanjskpolitički izazov: kriza u Ukrajini

Sam Donald Tusk kao jedan od prioriteta EU vidi krizu u Ukrajini i odnos prema Rusiji. On ima namjeru da održi pažnju šefova vlada i država kada je riječ o Ukrajini, ali o dijalogu s vladom u Moskvi. "Želim da u rad EU unesem više istočnoevropske perspektive", izjavio je Tusk kada je preuzimao dužnost.

U EU će pažljivo promatrati poteze Vladimira Putina

U EU će pažljivo promatrati poteze Vladimira Putina

EU će u martu razgovarati o produženju sankcija protiv Rusije. To je prvi ozbiljniji test za zajedništvo unutar Unije tokom ove 2015. Već sada postoje oni u Italiji ili Mađarskoj koji postavljaju pitanje svrsishodnosti sankcija koje su Rusiji uvedene nakon aneksije Krima.

U maju će Letonija kao predsjedavajuća EU na samit u Rigu pozvati i države sa istoke Evrope - Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju. Ministar vanjskih poslova Letonije Edgars Rinkevics je za DW izjavio kako EU i NATO moraju pronaći adekvatan odgovor na rusku politiku u Ukrajini.

"Potreban nam je politički dijalog s Rusijom, ali i prigušenje njenog agresivnog ponašanja." On tvrdi da će ruski predsjednik Putin nastaviti da testira do koje granice je NATO spreman da ide i stoga upozorava: "Moramo biti ekstremno pažljivi."

O budućem sporazumu o zaštiti klime se krajem 2014. razgovaralo i u Limi

O budućem sporazumu o zaštiti klime se krajem 2014. razgovaralo i u Limi

Evropska komisija je planirala smanjenje birokratije u 2015. te da tokom ove godine u Evropskom parlamentu bude usvojeno manje zakona, ali bi oni trebalo da budu važni. Parlamentarci već sada protestuju zbog najava da će određeni zakoni o očuvanju okoline biti "razvodnjeni", odnosno u potpunosti odbačeni.

Politika očuvanja okoline postaće od centralnog značaja krajem 2015. tada će Pariz biti domaćin svjetskoj konferenciji o zaštiti klime koju organizuju UN. EU se zalaže za to da države svijeta usvoje obavezujuće ciljeve za smanjenje izbacivanja štetnih gasova u atmosferu koji su glavni uzrok efekta staklene bašte i povećanja temperature na planeti.

Waterloo i kraj Drugog svjetskog rata

Biće prilika i za obilježavanje godišnjica. U maju se navršava 70. godišnjica završetka Drugog svjetskog rata. O ratu i miru Evropi će se tako razgovarati u sjeni aktuelne krize na istočnim granicama EU. Kakve posljedice imaju nasilno zauzimanje teritorija i uništenje cijelih država pokazaće još jedan jubilej. U junu se navršava 200. godina od bitke kod Waterlooa. Tada je car Francuske Napoleon doživio odlučujući poraz. Te 1815. godine su Velika Britanija, Pruska, Austrija i Rusija bile ujedinjene protiv agresora Francuske.