1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Evropa spriječila Aktu

Njemu je došao kraj: Sporni sporazum o borbi protiv falsifikovanja, Akta, sada više ne može da stupi na snagu, odlučili su poslanici Evropskog parlamenta. To je uspjeh i hiljada demonstranata koji su se protivili Akti.

Mjesecima je Jan Filip Albreht vodio kampanju protiv sporazuma Akta. Evroposlanik iz redova njemačkih Zelenih sada uživa u trijumfu. Ali, on je i te kako svjestan da bez pritiska sa ulice, odbacivanje sporazuma nikako ne bi bilo zagarantovano.

"Sigurno su protesti doprinijeli da se privuče pažnja za argumente protivnika Akte u Evropskom parlamentu i da se time i velike stranke izlože pritisku kako bi se izjasnile za ili protiv sporazuma."

Uspješno djelovanje javnog mnjenja na glasanje o sporazumu Akta Albreht vidi kao potvrdu za demokratski pristup u EU. Poslanici su ozbiljno shvatili građane, kaže Albreht.

Manjkavosti Akte

Pri tom je na početku postojala samo dobra namjera. Akta je trebalo da suzbije uvoz falsifikovanih marki sa Dalekog istoka i stvori međunarodne standarde u borbi protiv povrede autorskih prava na internetu, na primjer kod ilegalnog daunlodovanja video i muzičkog materijala.

Samo falsifikovanjem proizvoda u Evropi nastaje šteta od osam milijardi evra godišnje. Sporazum je nastao višegodišnjim pregovorima između EU, SAD i još 11 država. Ipak Akta je sadržala i neke manjkavosti.

Prije svih su korisnici interneta ustali protiv sporazuma. U mnogim evropskim metropoloma ljudi su izašli na ulice. Oni su strahovali od jače cenzure interneta i vlasnika prava koji bi i pri manjim prekršajima mogli da zahtjevaju pretjerano visoke sume odštete od korisnika. Umjesto toga, protivnici Akte su predložili da se snažnije gone ponuđači ilegalnih sadržaja. Osim toga, sastavljačima Akte se prebacivalo da su više nego što je potrebno izlazili u susret prijedlozima industrije, a da su manje uzimali u obzir interese zemalja u razvoju i zemalja na pragu industrijskog razvoja. Takođe je kritikovano što se o sporazumu pregovaralo iza zatvorenih vrata i daleko od očiju javnosti.

Berlin Kundgebung gegen ACTA und IPRED

Demonstracije u Berlinu

Prokockana šansa

Evropski poslanik Daniel Kaspari iz njemačke Hrišćansko-demokratske unije ne gleda toliko kritički na sporazum. On žali zbog odluke Evropskog parlamenta. Jer, sporazum je, kako kaže, uprkos svim nedostacima mogao da znači pomak u pravcu zaštite autorskih prava.

"U EU imamo oko 10.000 radnih mjesta koja su ugrožena ili su već izgubljena zahvaljujući falsifikovanim proizvodima. Imamo milione potrošača čije je zdravlje ugroženo zbog falsifikovanih proizvoda ili koji kupuju proizvode lošijeg kvaliteta za mnogo novca. Danas smo prokockali šansu da na tom planu nešto promijenimo", kaže Kaspari.

Poslanik Jan Filip Albreht ipak ističe da je odbijanje sporazuma važno kako bi se pokrenula iskrena i otvorena rasprava o zaštiti intelektualnog vlasništva.

Autor: Ralf Bozen / Ivana Ivanović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić