1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Evropa se treba više angažovati u svijetu

Jedna nova studija o evropskim odbrambenim kapacitetima pojašnjava dilemu: ako se Sjedinjene Američke Države povuku, Evropa će na globalnom planu imati više posla. Politička suzdržanost je velika.

Argumentacija o krizama u Libiji i Siriji je pokazala da nestaje apetit zapadnog svijeta za intervencijom - kako javno, tako i politički. Obraćanja na minhenskoj Konferenciji o sigurnosti prošle sedmice bila su nešto prkosna kada se govorilo o budućnosti stranog "angažmana" u regionu.

Dok je njemački predsjednik Joachim Gauck predložio da se Bundeswehr "iz principa" ne treba držati sasvim po strani u međunarodnim sukobima, američki ministar vanjskih poslova John Kerry je pokušao zadatku Zapada dati novi smisao: "Kao transatlansko društvo se ne možemo povući i moramo učiniti više nego da se samo odmarnamo - svi mi to moramo", rekao je na konferenciji.

"Ono što nam je u 2014. potrebno je tranatlanska renesansa, jedan novi prolom energije i angažmana i investicija, i to u tri naša korijena: ekonomskom blagostanju, zajedničkoj sigurnosti i zajedničkim vrijednostima koje nas održavaju."

"Neprihvatljiva opcija"

Münchner Sicherheitskonferenz 31.01.2014

Joachim Gauck na Konferenciji o sigurnosti u Minhenu

Malo je međutim jasno ko bi se trebao brinuti o angažmanu u inostranstvu. "Da bi se u bližoj ili daljoj budućnosti savladali izazovi današnjice, Americi je potrebna jaka Evropa, Evropi je potrebna angažovana Amerika, rekao je Kerry i dodao: "To znači, ni za koga od nas nema opcije da se okrene sam sebi. Ako smo zajedno na čelu, i drugi će nam se priključiti."

Uprkos pomirljivom tonu, eksperti kažu da je poruka više nego jasna: "Transatlanska renesansa" je učtljiva formulacija koja zapravo znači: "Vrijeme je da vi Evropljani odrastete i da se sami brinete o stvarima koje se dešavaju u vašoj okolini," objašnjava Kerryev govor Nick Witney, bivši britanski diplomata.

Troškovi za odbranu

Ali kakvo značenje ovakve riječi imaju za Evropu, koja i sama ima ekonomske probleme, tako da je gotovo nemoguće da se "okrene sama sebi"?

Međunarodni institut za strateške studije (IISS) je u svojoj tek objavljenoj studiji ovako sažeo tešku situaciju: "Troškovi za odbranu u evropskim zemljama opadaju u vremenu, u kojem nova orijentacija američke odbrambene politike u azijsko-pacifičkom regionu na Evropu stavlja veliki dio tereta za međunarodnu sigurnost."

Afghanistan USA Soldaten 20.01.2014

Vojnici NATO-a u Afganistanu

Henrik Heidenkamp, bivši savjetnik za strategiju u njemačkom ministarstvu odbrane i stipendista na Institutu Royal United Services, u razgovoru za Deutsche Welle se osvrće na govor njemačkog predsjednika Gaucka i kaže: "Gauckov govor se mora posmatrati kao kritičan glas - podsjećanje na ono što jeste i treba biti odgovornost države."

Prema Heidenkampovoj procjeni, postoji samo jedan put da se Gaukova vizija oživi: "Mora se raditi na kooperaciji među evropskim nacijama". U ovom trenutku međutim postoji "niz mjera, nacionalnih pravila koji to otežavaju".

2014 - odlučujuća godina

"To znači da će biti potrebne teške odluke", kaže Heidenkamp. "Koje sposobnosti smo spremni uvezati i podijeliti? Gdje smo spremni da se odreknemo suvereniteta i da ga prenesemo na evropsku razinu? To se inače odnosi i na vojno-industrijske sposobnosti."

Postoje mnoge naznake za to da je 2014. odlučujuća godina za vojnu saradnju. U Afganistanu se završava misija NATO-a, a samit predstavnika te organizacije u septembru će biti dobra prilika, da se razmisli o budućnosti takvih misija.

John Kerry München Sicherheitskonferenz Bayern 2014

John Kerry

Witney vjeruje da je odluka Evropljana za misiju u Afganistanu bila diplomatski potez: "Angažman u Afganistanu je iz ugla svih Evropljana bio pogrešan put. Svaki od nas je bez oduševljenja krenuo u nju kako bi pomogao Afganistancima, ali nije vjerovao da misija ima zaista veze sa evropskom sigurnošću. Javnost nikada nije bila u to ubijeđena i to s pravom. Pokretačka snaga za sudjelovanje u misiji u Afganistanu su bili odnosi sa Vašingtonom."

Sve to se mora promijeniti, kaže Witney i dodaje da Evropljani smatraju da ne mogu učiniti ništa i da trebaju ostati po strani, jer je Arapsko proljeće neuspjelo i protiv toga ne mogu uraditi ništa. Witney smatra da je to strašno kratkovidan stav, pogotovo za kontinent koji se intenzivno bavi temama kao što su ljudksa prava, demokratija, genocid.

Pridobiti javnost

Iako je više aktivnog angažmana u interesu svih, problem je u to ubijediti Evropljane - jer, oni na svaku vrstu stranih intervencija gledaju skeptično. "Vodeći političari moraju na dnevni red staviti sigurnosnu i odbrambenu politiku", kaže Heidenkamp. "Te teme se mnogo više nego do sada moraju objasniti".

"Ako javnost razumije da angažman u stranim konfliktima nije samo vojni zadatak, već zadatak cijele vlade, onda će shvatiti neophodnost i tamo djelovati", navodi Heidenkamp.

Autori: Ben Knight / Belma Šestić

Odgovorna urednica: Marina Martinović

Preporuka redakcije