1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Evropa se boji širenja krize

Evropski ministri financija žele Eurozonu zaštiti od širenja krize. Ali neki vodeći ekonomisti smatraju da se pojam “kriza” više ne odnosi na zemlje pojedinačno već je u pitanju “sistemska kriza” cijele Eurozone.

Da li je nakon Grčke, Portugala i Irske dasa i Italija na redu?

Da li je nakon Grčke, Portugala i Irske dasa i Italija na redu?

Prema posljednjim podacima, budžetski deficit Grčke, u prvom kvartalu ove godine, porastao je za 27,9 procenata i to usprkos vladinim drastičnim mjerama štednje i privatizacije. Poslije prvog paketa pomoći, od 110 milijardi eura, koji za sada, drži “grčki brod na površini”, Eurozona je u situaciji da mora ubrzano da razmatra novi paket pomoći od dodatnih 120 milijardi eura. Ministri financija naglašavaju da su apsolutno posvećeni financijskoj stabilnosti Eurozone i da su spremni da usvoje dodatne mjere u cilju obrane od “rizika zaraze”.

Na prigovor da konkretnih mjera zapravo nema, predsjednik Eurogrupe, Žan Klod Junker kaže: “Po prvi put kažemo da želimo da poboljšamo fleksibilnost i obim evropskog fonda za spašavanje.Po prvi put Eurozona kaže da će odlaganje potraživanja dugovanja i smanjenje interesnih stopa biti dio novih odluka. I ne kažem da će se to dogoditi negdje u budućnosti, već brzo, što i znači brzo.”

Ministri financija Eurozone traže rješenje krize

Ministri financija Eurozone traže rješenje krize

Izvjesno učešće privatnog sektora, ali ne i na koji način

Iako se upozorava na “katastrofalne posljedice” eventualnog bankrota Grčke, ukoliko nova pomoć ne stigne na vrijeme, ovoga puta dogovor oko novog ”pojasa za spašavanje” izgleda kompliciraniji. Nekoliko zemlja članice Eurozone, prije svega Njemačka, Holandija, Austrija i Finska insistiraju na učešću privatnog sektora u preuzimanju dijela tereta od poreskih obveznika u cilju spašavanja Grčke.

I dok predsjednik Eurogrupe kaže da će učešća privatnog sektora sigurno biti, a grčki ministar financija, Evangelos Venizelos, traži “jasnu i jaku poruku stabilnosti, kako za Grčku, tako i za Eurozonu, ali i šire”, za sada ipak još nije postignut oko toga pod kojim uslovima bi banke i privatni investitori mogli da učestvuju u ovoj tzv. ”dobrovoljnoj pomoći” i kupe nove odnosno produže prispijeće ranije kupljenih grčkih vladinih obveznica, koje se trenutno svrstavaju među najriskantnije u svijetu.

Financijski “crni petak” za Italiju

I dok se u Eurozoni, sa jedne strane, vodi bitka za spašavanje Grčke, pri čemu novi grčki ministar financija, a bivši ministar odbrane, Evangelos Venizelos, sam kaže da “ima patriotsku dužnost da povede pravi rat”, sa druge strane i Italija je prošle nedjelje doživjela svoj financijski ”crni petak”, a pad vrijednosti talijanskih akcija nastavio se i ove nedjelje. Evropski zvaničnici istovremeno pokušavaju da odbace mogućnost otvaranja nove financijske krize u Eurozoni, ali i upozoravaju vlasti u Italiji na neophodnost štednje budžetske konsolidacije.

Grčka još nije spašena od bankrota

Grčka još nije spašena od bankrota

“Italija mora da donese teške budžetske odluke. Talijanski ministar financija iznijeo je veoma ubjedljive prijedloge i nema sumnje da će Italija poduzeti prave odluke. Italija je na dobrom putu”, izjavio je njemački ministar financija, Volfgang Šojble. Prema nekim procjenama, ukoliko bi Italiju, treću po veličini ekonomiju Eurozone, zadesila kriza slična Grčkoj, postojeći mehanizam za spašavanje ne bi imao dovoljno sredstava da joj pomogne. U ovom trenutku u talijanskom parlamentu se na razmatranju nalazi plan štednje “težak” 40 milijardi eura.

Sistemska kriza u Eurozoni?

Za sada se ipak ne može sa sigurnošću reći da li je Eurozona na “dobrom putu” ili je u pitanju tek početak “domino efekta”. Strah od nove financijske krize u Italiji pogodio je tako i tržišta obveznica drugih evropskih zemalja, na prvom mjestu Španije. Elena Salgado, šefica španske ekonomije, smatra da više u pitanju nisu “zemlje pojedinačno već a se radi o sistemskoj krizi”.

Njen belgijski kolega, Didije Rejnders traži da se nađe rešenje za” tržišne tenzije u cijeloj Eurozoni.” Sama najava još jednog, izvanrednog, sastanka ministra financija eurozone do kraja ovog mjeseca nagovještava postojanje neizgovorenog-krizne situacije.

Autorka: Marina Maksimović

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka redakcije