1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Evropa nerado prihvata sirijske izbjeglice

Evropa je šokirana onim što se dešava u građanskom ratu u Siriji. Također je šokirana i talasom izbjeglica. Međutim, većina evropskih zemalja ne želi pružiti utočište izbjeglicama iz Sirije.

Sirijske izbjeglice u izbjegličkom centru Zaatari u Jordanu

Sirijske izbjeglice u izbjegličkom centru Zaatari u Jordanu

Poređenje je sramotno za Evropu. Zbog građanskog rata je Siriju napustilo dva miliona ljudi koji su prinudni smještaj uglavnom pronašli u susjednim zemljama kao što su Turska, Liban i Jordan. Evropa sada u okviru UN-ovog programa bezvoljno prihvata 10.000 izbjeglica i to nakon apela pogođenih zemalja i UNHCR-a. U okviru specijalnog programa o prihvatu izbjeglica iz Sirije, utočište u Njemačkoj će pronaći 5.000 Sirijaca. Inače, u Njemačkoj je već 15.000 Sirijaca podnijelo zahtjev za azil. Švedska je također velikodušna: Sirijci koji već žive u Švedskoj dobili su dozvolu neograničenog boravka.

Političarka FDP-a Nađa Hirš

Političarka FDP-a Nađa Hirš

Mnoge druge zemlje EU nisu se odazvale UNHCR-ovom apelu. Evropski doprinos izbjegličkim problemima Sirijaca se do sada uglavnom ogledao u finansijskoj pomoći sirijskih susjeda. Zemlje članice EU su u te svrhe, pojedinačno ili iz zajedničke kase, izdvojile 1,5 milijardi eura.

Neki ne rade ništa

U Evropskom parlamentu se žustro diskutovalo o odnosu prema izbjegličkom problemu. Liberalna političarka Nađa Hirš u razgovoru za Deutsche Welle je izjavila da EU treba izraditi evropski program o prihvatu izbjeglica. Klub poslanika njene stranke želi da 90 posto tražilaca azila ne prihvati samo deset evropskih zemalja, kao što je sada slučaj, nego da se tražioci azila podijele po broju stanovnika i privrednoj razvijenosti zemlje članice EU. Njemačka bi također trebala povećati broj primljenih izbjeglica i njihovim porodicama srdačnije pružiti ruku. Veliko razočaranje su dvije velike članice EU: Francuska i Velika Britanija. Pariz i London žele prihvatiti po 2.000 izbjeglica. Hiršova kaže da se od ove dvije zemlje može očekivati daleko više.

Pravedna raspodjela i dobrovoljna odluka?

Grafički prikaz izbjegličkog talasa koji je zahvatio zemlje koje graniče sa Sirijom

Grafički prikaz izbjegličkog talasa koji je zahvatio zemlje koje graniče sa Sirijom

Monika Hohlmeier iz CSU-a (Kršćansko-socijalna unija) stvari vidi drugačije, što je malo čudno jer njihove dvije stranke čine vladu u Berlinu. Hohlmeierova je dosta umjerenija kada je riječ o prihvatu izbjeglica. U intervjuu za Deutsche Welle je rekla: “Užasan građanski rat u jednoj tako velikoj zemlji kao što je Sirija ne možemo regulisati prihvatom izbjeglica u drugim zemljama svijeta. To jednostavno nije moguće.” Ipak, ona podržava odluku Njemačke da prihvati 5.000 izbjeglica iz Sirije.

"Svake godine jedan mali grad"

Da li će Evropa rado i dobrovoljno otvoriti svoja vrata tražiocima pomoći? Nađa Hirš kaže da se od političara ne može mnogo očekivati: “Činjenica je da se zemlje članice nerado bave izbjegličkom temom. To nije tema na kojoj se na unutrašnjo-političkom planu mogu zaraditi poeni.”

Političarka CSU-a u Evropskom parlamentu Monika Hohlmeier

Političarka CSU-a u Evropskom parlamentu Monika Hohlmeier

Protivljenje u društvu je često veliko. Dokaz za to je porast desnih, rasističkih i stranaka u mnogim zemljama. Primjeri za to su “Nacionalni front” u Francuskoj, “UK Independence Party“ u Velikoj Britaniji ili “Jobbik” u Mađarskoj.

Takva odbojnost prema migrantima dolazi iz straha da će sa izbjeglicama iz islamskih zemalja doći i ekstremisti. Zbog toga neki u Njemačkoj kažu da se trebaju prihvatiti samo hrišćani iz Sirije. Monika Hohlmeier odbacuje optužbe da se Evropa izoluje: „Ako pogledamo Švedsku, Dansku ili Njemačku, onda se godišnje prihvata broj ljudi koji može činiti jedan gradić.“

Nađa Hirš također ne želi poslati poruku iz koje se može shvatiti da svako može doći. Ona i dalje vjeruje da većina Sirijaca želi izbjeći opasnost i da će se vratiti čim u zemlji zavlada mir.

Autori: Christoph Hasselbach / Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Anto Janković